Silajdžić razljutio Ruse

Iako su se uoči nastupa u Vijeću sigurnosti UN-a, na račun predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, Harisa Silajdžića i visokog predstavnika Valentina Inzka, iz Sarajeva i Banjaluke mogle čuti pritužbe, kako član bh. Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda, u New Yorku govori u svoje, a ne u ime najviše državne institucije, i da Inzko nastavlja sa “štetnim djelovanjem”, rijetki su oni koji se mogu pohvaliti, da su te pisane žalbe mogli vidjeti na East Riveru. Pisma, koja su prema tvrdnjama njihovih autora, člana Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića i predsjedavajućeg Vijeća ministara Nikole Špirića, upućena na adresu glavnog tajnika UN-a Ban Ki-moona, i “svih članova Vijeća sigurnosti”, imala su malo, ili nikakvog diplomatskog odjeka u centrali Svjetske organizacije u New Yorku.

Visoki predstavnik bio je među onim diplomatama koji su željeli pokazati da se takvoj diplomatskoj pošti, van redovnih diplomatskih kanala, konkretno uz zaobilaženje Misije BiH u UN-u, ne pridaje puno važnosti, čak i da je stigla na ciljane adrese.

Punoljetstvo BiH

“Uostalom samo je jedna delegacija pomenula to pismo”, izjavio je visoki predstavnik za Radio Deutsche Welle, po običaju ne upirući izravno prstom u ikoga: “Ja to pismo nisam dobio i ne znam sadržaj tog pisma. Ja sam samo referirao kako ja vidim situaciju u BiH. Jednostavno nisam se ni osvrnuo na to pisanje, već sam ovdje iskoristio priliku da prvo čestitam Bosni i Hercegovini na njenom rođendanu, jer zemlja ovih dana slavi rođendan. BiH je 22.svibnja 1992, primljena u redovno članstvo Ujedinjenih naroda. Znači sad je punoljetna, i ja sam joj čestitao od srca”, kaže, uz dosta političke simbolike visoki predstavnik, insistirajući upravo na pominjanju dana kada je BiH primljena u članstvo Svjetske organizacije.

Valentin Inzko je u New Yorku još rekao kako je BiH prešla dug put zemlje koja se borila za svoj diplomatski i državni opstanak u UN-u, do nestalne članice Vijeća sigurnosti. On je kazao kako je BiH postigla vidljiv napredak u posljednje vrijeme, kako se zemlja približava liberalizaciji viznog režima, te da je postala značajan faktor u procesu regionalnog zbližavanja i suradnje. No, u isto vrijeme visoki predstavnik nije štedio ni kritike, pa je tako konstatovao da se predizborna kampanja u Bosni i Hercegovini zaoštrava. To je kako je dodao prijetnja, da se građani BiH udalje od razmišljanja ili poduzimanja adekvatnog angažmana, na rješavanju istinskih problema u zemlji, u kojoj je povrh svega i loša ekonomska situacija.

Mladi mogu prigrabiti bonske ovlasti

Gospodin Inzko je za naš program kazao kako, ipak, ne gubi nadu, da će na predstojećim jesenjim izborima u BiH doći do nekih promjena, te da će se moći “ostvariti nove političke koalizije”. On naglašava kako su mladi u BiH “u mogućnosti da prigrabe bonske ovlasti”, koje prema mandatu Vijeća sigurnosti pripadaju visokom predstavniku, i pomoću kojih može smijeniti političare u BiH:

“Želim da mladi ljudi ostaju u BiH, da vjeruju u tu državu, da ne gube strpljenje i da na svoj način koriste bonska ovlašćenja i da mijenjaju situaciju u svojoj zemlji na bolje”, rekao je Inzko. On je Vijeću sigurnosti, u ponedjeljak podnio 37. po redu izvješće jednog visokog predstavnika.

Polemika Silajdžića sa ruskim predstavnikom

U toku otvorene debate o BiH u Vijeću sigurnosti došlo je i do neočekivanih diplomatskih varnica između predsjedavajućeg Predsjedništva Harisa Silajdžića i zamjenika šefa ruske misije u UN-u Konstatina Dolgova.

Nakon što je Dolgov – petnaestominutno Silajdžićevo obraćanje okarakterisao kao “nekonstruktivno”, na samom kraju debate u Vijeću sigurnosti, za repliku se javio predsjedavajući Predsjedništva. Siladžić je ovaj put otvoreno napao Rusku Federaciju, upirući prstom u ono što je okarakterisao kao pristrasno ponašanje Moskve u BiH:

“Nažalost, ruska vlada nastavlja nekritički podržavati samo jednu etničku skupinu u Bosni i Hercegovini, a to nije najbolji doprinos miru i sigurnosti, i održavanju Daytonskog sporazuma, kao temeljnog zakona BiH”, rekao je između ostalog u svom odgovoru Haris Silajdžić.

To je, kao što se moglo i očekivati dodatno uzrujalo ruskog predstavnika u Vijeću sigurnosti: Konstatin Dolgov, koji je na ovoj sjednici mijenjao veleposlanika Vitalija Čurkina, s vidnom je rezgniranošcu, odgovorio Silajdžiću kako je ruska podrška teritorijalnom integritetu i suverenitetu Bosni i Hercegovini neupitna, te da je taj stav dobro poznat svima u Vijeću sigurnosti. Rasprava koja je potrajala tačno 2 sata i 19 minuta, tim je riječima i okončana.

U debati su učestvovali veleposlanici Hrvatske Ranko Vilović, i Srbije – Feodor Starčević. Oni su ponaosob naglasili značaj nastavka započete regionalne suradnje pod okriljem Turske, u čijem fokusu za sad ostaje upravo Bosna i Hercegovina.

Asutor: Erol Avdović

Odg. urednik: Zorica Ilić