Siromašni, nezaposleni, neobrazovani...

Ovo je prvi izvještaj sastavljen na osnovu tzv. indikatora stepena integracije. Uspoređena je životna situacija Nijemaca i migranata na osnovu stotinjak indikatora kojima je pokriveno 14 područja cjelokupnog društvenog života zemlje - od situacije na tržištu rada, preko obrazovnog sistema sve do problema kriminala i sigurnosti. U istraživanje su uključeni ne samo migranti koji i danas imaju strani pasoš, već i stranci koji su u međuvremenu uzeli njemačko državljanstvo, te njihova djeca. Za ovaj izvještaj uglavnom nisu rađena nova ispitivanja građana, već su kombinovani podaci pohranjeni, naprimjer u kriminalističkim statistikama, saveznoj agenciji za rad te uredima za prijavu boravka.

Migranti češće nezaposleni, siromašniji...

Prema tim podacima, migranti su i dalje znatno pogođeniji nezaposlenošću od Nijemaca. Stopa nezaposlenosti je tokom 2007. godine iznosila 10,1 posto u ukupnom stanovništvu, te preko 20 posto među migrantima. Osim toga su oni bili i češće pogođeni siromaštvom: 21 posto migranata se nalazi ispod granice siromaštva, dok taj postotak u ukupnom stanovništvu iznosi 9,5 posto.

...i skloniji kriminalu?

U izvještaju se pažnja skreće i na dvostruko viši postotak kriminala među migrantima u poređenju s ukupnim prosjekom. Upravo je to jedan od najeksplozivnijih nalaza studije. S tim podacima treba, međutim, postupati posebno oprezno, naglašavaju kako povjerenica Böhmer, tako i autori studije. Na stopu kriminala utiče naime uz migracijsko porijeklo i čitav niz drugih faktora. U prvom redu to su socijalna situacija, starosna struktura te stepen obrazovanosti, upozorava Ruud Koopmans iz Centra za socijalna istraživanja u Berlinu.

Više se trude, manje su uspješni

Koopmans, jedan od autora studije, smatra da se u svakom od 14 istraženih polja može postaviti pitanje u kojoj je mjeri opravdano pažnju skretati upravo na migracijsko porijeklo. Po njegovom mišljenju bi bila potrebna nova studija s novim indeksima. Tako je naprimjer utvrđeno da se nezaposleni migranti puno više angažuju oko pronalaženja novog radnog mjesta nego Nijemci, ali da pritom imaju puno manje uspjeha. Razlozi još nisu istraženi.

Jedan od pozitivnih podataka je onaj o postotku osoba koje su prekinule školovanje. On je kod Nijemaca smanjen sa 7,2 na 6,5 posto, a kod migranata sa 17,5 na 16 posto. S druge je strane broj djece migranata koja idu u vrtić znatno manji nego među njihovim njemački vršnjacima. Time se znatno smanjuju njihove šanse za uspjeh u obrazovnom sistemu, najčešće zbog nedovoljnog poznavanja njemačkog jezika.

Autor: Zoran Arbutina

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić