„Siroti Romi, zli Cigani“

„Siroti Romi, zli Cigani“, naslov je teksta u listu „Frankfurter Allegemine Zeitung“ u kojem Michael Martens pored ostalog piše:

„Politika zapadnoevropskih država prema Romima počiva na dva stuba: prvi je zahtjev starih članica EU upućen državama jugoistočne Evrope gdje živi većina Roma. Od vlada se traži da se više založe za Rome kako bi bila okončana njihova marginalizacija, kako bi se obraćala pažnja na njihova ljudska prava i kako bi se integrisali na tržištu rada. Drugi je, kada kao Rom živite u siromašnim naseljima u Plovdivu (grad u Bugarskoj), Sofiji ili Bukureštu, i kada živite u siromašnim naseljima u Rimu ili Parizu. U drugom slučaju, kao što je bilo nedavno kada je novi francuski predsjednik nastavio politiku prema Romima svog prethodnika, policija je uništila ta naselja i njihove stanovnike prisilno vratila u zemlje iz kojih su došli. Omiljena fraza koja se koristi prilikom navođenja razloga njihovog iseljavanja je ´loši sanitarni uslovi´".

"Međutim, veliki nesporazum je samo mišljenje o Romima da su oni siromašni ili kriminalci. Takva slika o Romima se stvara zbog organizovanog prosjačenja ili krađe željeza i bakra. Skoro je nepoznato da su Romi u komunističkim zemljama bili integrisaniji i obrazovaniji nego danas – što ne znači da su bili dobro integrisani i obrazovani. Više hiljada Roma su 60-ih godina kao gastarbajteri iz bivše Jugoslavije došli u Njemačku. Tada su prihvaćeni kao Jugosloveni. Kada se 1991. godine država raspala, kao i ostali Jugosloveni su se deklarisali kao Makedonci, Srbi i Bosanci. Deklarisanje kao Rom sa sobom je donijelo nedostatke. Ti Romi su danas trgovci, vozači, konobari, arhitekte. Oni se i dalje definišu kao Srbi, Rumuni ili Bugari, a njihovo `romstvo` ostaje privatna stvar“, piše pored ostalog u listu „Frankfurter Allgemeine Zeitung“.

Bogati bogatiji, siromašni siromašniji

Nacrt izvještaja njemačke vlade o siromaštvu i bogastvu u Njemačkoj je tema kojom se bave komentatori njemačke dnevne štampe. Komentator lista „Badische Neueste Nachrichten“ se pita: Kriza, koja kriza?

„Dok milioni običnih smrtnika moraju biti zadovoljni mršavim povećanjem plata, dotle su posljednje godine za bogate i superbogate u ovoj zemlji u pravom smislu riječi bile ´zlatne godine´. Bez obzira na krizu u bankarskom sektoru, privrednu krizu, finansijsku krizu i krizu eura, njihova imovina se znatno povećala. Siromašni ostaju siromašni, bogati su još bojatiji. Razlika između onih koji imaju i onih koji sastavljaju kraj s krajem je sve veća“, piše „Badische Neueste Nachrichten“.

„Lausitzer Rundschau“ piše da će Nacrt izvještaja o siromaštvu i bogastvu biti povod za još vatrenih diskusija.

„U izvještaju se uglavnom navodi ono na šta se godinama žale eksperti u svojim ekspertizama: dok bogatiji postaju sve bogatiji, dotle je država sve siromašnija i sve je teže osigurati sredstva za projekte od javnog interesa. Bazeni se zatvaraju. Biblioteke isto tako. Manjak je vrtića. Mnoge škole su i dalje u lošem stanju. Recepti protiv takvog stanja su odavno na stolu. Riječ je o povećanju poreza na imovinu, preko povećanja poreza na nasljedstvo pa do većeg oporezivanja onih koji zarađuju više novca. Međutim, savezna vlada je zauzela sasvim suprotan pravac. Zato kao i obično ostaje nedosljedna sopstvenoj 'doslijednosti', odnosno onome što je sama napisala u Nacrtu izvještaja o siromaštvu i bogastvu“, konstauje komentator lista „Lausitzer Rundschau“.

Autor: Mehmed Smajić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić