Sirova nafta u bosanskim dvorištima

Slika izvorišta sirove nafte i polja sa tamnim crnim mrljama obično nas asocira na daleke egzotične zemlje sa bogatim šeicima. Mnogi će teško povjerovati u priču da i u Bosni i Hercegovini postoje dvorišta u kojima iz zemlje izvire sirovo crno zlato. U tuzlanskom prigradskom naselju Bare žive braća Hajrudin i Mevludin Bilalić u čijem dvorištu na nekoliko mjesta izvire sirova nafta.Hajrudin Bilalić tvrdi da je kapacitet ovih izvora svake godine sve veći.

„Bilo je, nalazilo se, unazad tri – četiri godine, ali je bio slab kapacitet, ali već ove godine pojavila se tako dobro. Na svim ovim izvorima, normalno izvire, kao voda iz zemlje. Kad sam vidio da sam došao na mjesto gdje je nafta, rekao sam sebi, da i mi sada možemo stvarati isto kao u nekim islamskim zemljama.“

Bilalić smatra da je prevelika šteta što sirova nafta jednostavno ističe u obližnju riječicu, te da bi ovakva izvorišta u nekoj drugoj zemlji odavno bila ispitana i iskorištena na pravi način.

„Mi imamo, prosipamo, ide po zemlji, ide u Jalu (obližnja riječica op.a), mi ne možemo ovdje ni da imamo povrće, ne možemo ništa, kad to izvire na površinu zemlje. Trebalo bi uraditi, neki ljudi koji imaju sredstva, da naprave bušotinu da bi ispitali kapacitet tog izvora.“

Interesovanje za istraživanje izvorišta sirove nafte na širem području Tuzle pokazivali su još sedamdesetih godina prošlog vijeka, njemački i američki istraživači. Tim istraživača iz američke firme „Amoco“ je neposredno pred početak rata u Bosni i Hercegovini, potvrdio da je nafta koje na ovom području zaista ima, veoma dobrog kvaliteta. I danas postoje firme koje žele istraživati ova područja, a vladi Federacije BiH dostavljen je i zahtjev za koncesiju jednoj firmi iz Londona, koja želi istraživati područje oko Tuzle i eventualno započeti eksploataciju nafte, ističe prof.dr. Zijad Hadžihrustić,šef nekadašnjeg ekspertnog tima za istraživanja sirove nafte u BiH.

„Mi zagovaramo upravo taj način koncesionog pristupa nastavku istraživanja nafte, jer poznato je da mi nemamo para i da bi u tom slučaju mi pripremili određene koncesije, dokumentaciju i ponudili onome ko ima para da dođe da istražuje.“

Dok na tuzlanska izvorišta nafte ne dođu istraživači sa kapitalom, braća Bilalić naftu neće prodavati na barele i cisterne, već na kanistere i to uglavnom u svrhu liječenja nekih kožnih oboljenja, te bolesti reumatizma.

„ Ne prodajem na barele, ne prodajem na cisterne, već ja na kanistere i na flaše. Neko da 5 maraka, neko 10, meni dobro dođe. Neki ljudi dođu nepoznati, čuli su, zbog toga uvijek imam u rezervi da uslužim svaku mušteriju. Dolaze ljudi svaki dan. Kažu daj nam po litar, dva, tri, a sad mi je jedan naručio 200 litara, to sam mu isporučio i javio mi je da treba doći čovjek koji će uzeti veću količinu. Znači da je ljekovito , da ljudi mogu normalno upotrebljavati i da nije štetno zdravlju. „

U naselju postoji desetak ovakvih izvora, ali neki stanovnici nisu zainteresovani za njih, jer im, kako kažu, uništava poljoprivredne usjeve. Mještani tvrde da je i voda u nekim bunarima izmješana sa masnoćom. Ko zna možda i samo ime naselja, Bare, nije slučajno, i da ima veze velikim tamnim mrljama u kojima je sirovo crno zlato.