1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Sistemsko rješenje protiv nasilja među djecom

26. decembar 2011

U posljednje dvije godine u makedonskim školama registrovano je 60 incidenata koji podrazumjevaju i fizičko nasilje. Nakon svakog većeg incidenta, preduzimaju se mjere na povećanju bezbjednosti, ali to traje kratko...

https://p.dw.com/p/13YaQ
Policajci ispred gimnazije u TetovuFoto: DW

Makedonija je uznemirena najnovijim talasom nasilja među srednjoškolcima u Skoplju. Jedna 15-godišnja djevojčica ranjena je iz vatrenog oružja, a nekoliko njenih vršnjaka izbodeno nožem u autobusu gradskog prevoza. Potom su se na televizijskim ekranima smjenjivali mnogi koji su imali da kažu šta misle o nasilju ili da speru odgovornost sa sebe, ali samo mali broj njih iznio je prijedloge o tome šta da se radi da se takve nemile scene ne bi ponovile, da objasne šta je korijen tako velike agresije među mladima, šta da se učini kako bi se to smanjilo i eliminisalo i kako da se uzneimirani roditelji smire i uvjere da su im djeca u učionici, školskom dvorištu, autobusu ili na ulici, bezbjedna.

Veliki broj incidenata u školama

Gegen Gewalt an Schulen
Plakat protiv nasilja u školamaFoto: DW

Zastrašujuće zvuči podatak da je u posljednje dvije godine u makedonskim školama registrovano 60 incidenata koji podrazumjevaju i fizičko nasilje. Među srednjoškolcima u Strugi, recimo, izbijaju tuče najčešće motivisane međuetničkom netrpeljivošću. Do fizičkih obračuna dolazi i u tetovskim srednjim školama, a još su svježe i uspomene na neviđeno divljanje mladih u Hemijskoj školi u Skoplju ili na ubistvo maturanta Muhameda Jašarija u srednjoj građevinskoj školi u glavnom gradu Makedonije. Pored tih primjera, gotovo da ne treba pominjati česte tuče u autobusima gradskog prevoza, naročito na prigradskim linijama oko Skoplja.

Instant riješenja

Nakon svakog većeg incidenta, škole, opštine ili nadležna ministarstva preduzimaju mjere na povećanju bezbjednosti i smanjivanju tenzija: policija patrolira i obezbjeđuje škole, u školskim hodnicima i dvorištima instaliraju se kamere, pojačava se konotrla u autobusima, razgovara sa roditeljima, organizuju kampanje… Ali, to traje samo prvih nekoliko dana ili nedjelja, i tako do sljedećeg incidenta. Sve se svodi na instant riješenja sa trenutnim efektima.

Eksperti, stručna javnost i nadležna ministarstva objašnjavaju da riješenje problema povećane agresije kod mladih mora biti sistemsko, a ne parcijalno. Nadležne institucije traže načine da se poveća bezbjednost u učionicama jer njihova saznanja pokazuju da dobar dio mladih u srednjim školama dolazi na nastavu sa oružjem.

„Škole obezbjeđuju privatne agencije, ima i policije, ali mi pokušavamo da nađemo sistemsko riješenje zato što se svaka škola snalazi sama za sebe kako zna i umije“, ukazuje zamjenica makedonskog ombudsmana Nevenka Krušarovska.

Za sistemskim riješenjem traga i Ministarstvo unutrašnjih poslova, kome stiže najveći broj dopisa po pitanju bezbjednosti djece. „Ministarstvo ne može da u svaki autobus postavi po jednog policajca. Svako treba da preuzme svoj dio odgovornosti. Potrebno je sistematsko i trajno riješenje koje će dati dugoročne rezultate. Mi ne možemo da se borimo sa posljedicama, već treba da pronađemo uzroke i da na njih djelujemo preventivno“, kaže ministarka Gordana Jankulovska.

Programi i drakonske kazne

Sociološkinja dr. Tatjana Stojanovska za Dojče vele ukazuje da je Makedoniji potrebna strategija za borbu protiv nasilja među mladima. Ona smatra da tu ne treba mnogo da se mudruje i da je, prilikom donošenja jednog takvog sistemskog, nacionalnog programa, potrebno samo ugledati se na riješenja iz zemalja Evropske unije.

Tatjana Stojanoska, Soziologin und Professorin an der Uni Skopje, Mazedonien
Tatjana StojanovskaFoto: DW

„Treba pokrenuti 'moralnu paniku' po tom pitanju. U našoj zemlji posljednjih godina bilježimo eskalaciju nasilja i agresije, ali sve se to gura pod tepih. Možda zvuči grubo, ali mislim da nadležne institucije nude samo ad hok riješenja. Reaguje se nakon incidenta, stručna javnost reaguje i potom se to zaboravi do sljedećeg incidenta. To su instant riješenja, a nama treba nacionalni program i strategija“, kaže Tatjana Stojanovska. Korijen problema, po njoj, su porodica, obrazovanje i mediji.

„Djeca formiraju modele identifikacije prvenstveno na osnovu porodice, obrazovanja i masovnih medija. Kada iskombinujete ta tri faktora, dobijate neodgovarajuće i neželjene modele identifikacije. Ako roditelj nema dovoljno vremena za svoje dijete, ako je nastavnik koncentrisan isključivo na suvoparno prenošenje znanja iz njegovog predmeta, a na medijima imate crtane filmove sa nasiljem, kičem i šundom, kao i rijaliti šou-programe, što je velika glupost, kako onda možete da od mladih tražite izgrađene moralne vrijednosti,“ pita Tatjana Stojanovska.

Ona ukazuje i na manjak kazni po pitanju nasilja. „Zabilježeno je više od 60 slučajeva fizičkog nasilja, a šta je sa psihološkim nasiljem, sa verbalnim nasiljem u odnosima učenik-učenik i učenik-učitelj? Šta je sa mobingom? To niko ne sankcioniše i sve to mnogo sporo ide“, zaključuje dr Tatjana Stojanovska.

Autor: Saško Dimevski

Odgovorni urednik: Senad Tanović