Situacija na Balkanu se zakomplikovala

Iako u EU i dalje postoji političko opredjeljenje za dalje proširenje Unije na Zapadni Balkan, postoji i niz problema koji su se pojavili na evrointegracionom putu zemalja regiona. Međunarodna krizna grupa (MKG) poziva EU da, i pored drugih gorućih problema u svijetu, posebno obrati pažnju na svoje „dvorište“:
„Iako postoji političko opredjeljenje u EU, nije bilo dovoljno fokusiranja na zemlje članice, kako bi se zaista osigurao nastavak projekta proširenja, ali i mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu“, kaže za Dojče vele Sabina Frejzer, direktor programa za Evropu u MKG. Frejzerova istovremeno upozorava da je situacija na Balkanu danas nestabilnija nego što je bila prije izvjesnog vremena, a u prvi plan tu ističe stanje u Bosni i Hercegovini.

BiH najnestabilnija na Zapadnom Balkanu

U MKG kažu da je vrlo teško naći rješenje za probleme u BiH, i ocjenjuju da se situacija u zemlji, nakon prvobitne poslijeratne pozitivne tendencije kretanja ka miru i stabilnosti, poslednjih godina zakomplikovala. „Došlo je do podjela unutar domaće političke elite, ali i u međunarodnoj zajednici oko toga kako dalje“, kaže Sabina Frejzer i dodaje: „BiH mora da bude prioritet za EU i zemlje članice. Oni moraju da se fokusiraju na BiH kao zemlju, koja je najnestabilnija na Zapadnom Balkanu. Mora se pronaći rješenje kako pokrenuti zemlju na njenom evropskom putu. Zato je i vrlo negativno što EU još nije imenovala šefa svoje delegacije, jer je prioritet da se nađe rješenje za BiH.“ Kao pozitivan primjer Frejzerova navodi bilateralnu ulogu koji Njemačka ima u pokušaju rješavanja problema oko formiranja nove vlade u BiH.

Kako do boljih odnosa Srbije i Kosova?

Sa druge strane EU mora da riješi i pitanje svog prisustva na Kosovu, ali i da se mnogo više fokusira na izgradnju boljih odnosa Srbije i Kosova. Nakon prestanka mandata Pitera Fejta kao specijalog evropskog predstavnika, u Briselu ističu da će se u naredna tri mjeseca naći njegov zamjenik. U MKG smatraju da je odluka o novom predstavniku „vrlo osjetljiva“ i da bi bilo „veoma teško“ da na tu poziciju dođe neko ko otvoreno promoviše nezavisnost Kosova, podsjećajući da 5 zemalja EU nije priznalo kosovsku nezavisnost: „Ko god da dođe na ovu poziciju moraće da bude veoma delikatan kada govori o Kosovu. Sa druge strane Srbiji mora da bude jasno da je to predstavnik EU i da bi, ako želi da postane kandidat za članstvo, morala da blisko sarađuje sa njim.“

Istovremeno direktorka programa za Evropu u MKG, Sabine Frezjer, za Dojče vele kaže da EU mora da odluči i kada će Srbiji jasno staviti do znanja da mora da normalizuje odnose sa Kosovom. „Ne govorim o tome da bi Srbija trebalo da prizna Kosovo pre početka pristupnih pregovora, ali postoji čitav niz tehničkih pitanja koji život stanovnika Kosova čine komplikovanim“, kaže Frejzerova i zaključuje da Srbija može više da doprinese stabilnosti života građana Kosova nego što to čini sad.

Autor: Marina Maksimović
Odg. urednik: Jasmina Rose