Siva ekonomija u Bugarskoj

U razdoblju između 2009. i 2012. godine u Bugarskoj za čak polovicu gospodarske dobiti nije plaćen porez. Utaja poreza na zaradu posebno je dramatična na polju turizma, zdravstva i u oblasti građevinske industrije i iznosi čak 70 posto. Ovi poražavajući podaci su rezultati istraživanja bugarskog Udruženja za industrijski kapital, točnije njegovog projekta „Ograničavanje i prevencija sivog gospodarstva" koje je financirale Europska Unija.

U usporedbi s još prije nekoliko godina, može se reći da takozvano "sivo gospodarstvo" u ovoj zemlji uzima sve više maha. Primjerice, prema podacima Svjetske banke, još sredinom devedesetih godina, postotak udjela zarade sivog gospodarstva u ovoj je zemlji iznosio oko 36 posto. Bugarska se već tada nalazila na samom vrhu popisa zemalja u kojima cvate crno tržište – odmah iza Gruzije, Azerbajdžana, Ukrajine i Rusije. Situacija se nije popravila čak ni ulaskom ove zemlje u EU početkom 2007. godine. Naprotiv, danas udio zarade "sivog gospodarstva" iznosi više od 40 posto.

Bugarsko Ministarstvo financija puno je optimizma

Prema informacijama i navodima bugarskog Ministarstva financija, situacija po ovom pitanju međutim ne izgleda tako mračno. Njihova istraživanja pokazuju da udio "sivog gospodarstva" u Bugarskoj (za 2011. godinu) iznose svega 20 posto. No, i jedno istraživanje njemačke Zaklade Friedrich-Ebert donijelo je rezultate slične onima koje je pokazala spomenuta studija financirana od strane Europske Unije. Ona pokazuje kako u Bugarskoj za sada ne postoje ni konkretni podaci odnosno brojke koje bi govorile o tome koliko točno iznosi postotak dobiti na kojeg nitko nije platio porez. A isto tako nije točno poznato s kojom se to konkretno ilegalnom robom i uslugama trguje. Uz to za sada gotovo uopće nisu istražene ni veze između "sivog gospodarstva" i organiziranog kriminala.

Čak u samom središtu glavnog grada, u Sofiji, se može kupiti gotovo sve bez izdavanja računa i to usprkos kontrolama porezne policije. Kad se ona pojavi, trgovci u pravilu, jednostavno ostavljaju svoju robu i bježe. Ministarstvo financija, porezni uredi, policija i državno tužiteljstvo već su nekoliko puta obećali da će ukinuti trgovinu na crno koja se odvija na popularnom Trgu Slavejkov. No, usprkos tome se na ovom mjestu nakon samo tri minute čekanja može dobiti sve što netko želi - od najnovijih software-a pa sve do ilegalnih kopija CD-a i filmova. Isto vrijedi i za cigarete. Njih se u Sofiji, na crno, može dobiti gotovo na svakom uglu.

Sivo gospodarstvo rastjeruje strane ulagače

„Gospodarska kriza još više pospješuje razvoj "sivog gospodarstva". U kriznim vremenima mnogi poslodavci izbjegavaju plaćati porez, što naravno šteti cijelom gospodarstvu. Osim toga, „sivo gospodarstvo" takoreći krade od potrošača i odgovorno je za bijeg stranih ulagača iz neke zemlje", objašnjava Emiliyan Abadžiev, voditelj poslova njemačkog koncerna Metro u Bugarskoj. Prema njegovom mišljenju, razlozi zašto ovoj zemlji još uvijek nije pošao za rukom ulazak na slobodno tržište leže u nedostatku jasnih pravila i zakona. U Bugarskoj vrlo često interesi pojedinca stoje daleko ispred interesa zajednice ili društva.

„A rezultat je procvat „sivog gospodarstva", manjak novca u državnoj blagajni i to u iznosima od nekoliko stotina milijuna eura. Ovaj manjak se onda posebno osjeća upravo na područjima kao što su zdravstvo, obrazovanje i infrastruktura", kaže Abadžiev.

Autori: Nikolai Tsekov, Alexander Andreev / Ž. Telišman

Odg, urednica: Jasmina Rose