1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Sjena nad umjetničkim opusom Emira Kusturice

6. decembar 2011

"Dva Zorana, dvije pobjede!" "Hrvatskoj je dosta HDZ-a", samo neki su od naslova u njemačkoj štampi nakon izbora u Sloveniji i Hrvatskoj. Niz je natpisa o Makedoniji a veliki tekst posvećen je knjizi Emira Kusturice.

https://p.dw.com/p/13NQ4
Emir KusturicaFoto: picture-alliance/ dpa

Sueddeutsche Zeitung piše: "Filmski eksperti su složni u ocjeni da je rođeni Bosanac Emir Kusturica jedan od najznačajnijih filmskih režisera u Evropi. No, on je stalno kritikovan zbog svojih kontroverznih političkih stavova. Nakon raspada Jugoslavije Kusturica se predstavio kao zagovarač velikosrpske države, padajući u oči zbog simpatija koje je pokazivao prema osumnjičenim za ratne zločine. I njegovo autobiografsko djelo "Smrt je nepotvrđena glasina" prožima ova dva Kusturičina lica. Anegdotama on odslikava svoju mladost u Titovoj Jugoslaviji i odrastanje u porodici, kritički nastrojenoj režimu. Opisujući niz ekscentričnih tetki i daidža, Kusturica svojim roditeljima podiže literarni spomenik: svojoj majci Senki koja je stalno radila i ocu Muratu, koji je satima u kafanama diskutovao o politici i koji je kao nešto što je previše, smatrao i svaku pomisao da se pozabavi popravkom krova ili zahtjevom za uvođenje grijanja. Za režim je njegov otac problematičan, ali važi kao bezopasan. Kusturica, koji je naslijedio temperament svog oca, profitirao je od takvog - drugačijeg načina razmišljanja. Veoma duhovito Kusturica rekonstruira i svoje filmske početke.

Filmfestival in Cannes 2005 Jury Eröffnung
Kusturica kao član žirija na otvaranju Filmskog festivala u Kanu 2005.Foto: AP

Raspad Jugoslavije on doživljava kao politički akt, iza kojeg je stajao Zapad posebno SAD. Kao da s tim nisu nikakve veze imale nacionalističke struje, ojačane početkom osamdesetih. Kusturica ne spominje ni srpske zločine nad civilnim stanovništvom u BiH. Umjesto toga stalno ponavlja tezu da je bombardovanje Srbije od strane NATO-a bio zločinački napad na jedan mali narod, koji istrajava na sopstvenom identitetu. Kusturica je ipak, možda zbog zapadne publike, u svojim političkim stavovima uzdržaniji i pitomiji nego u brojnim intervjuima iz prošlosti. O posljednjih deset godina gotovo da ne govori. U tom periodu njegovi filmovi nisu izazivali natpise u štampi koliko nastupi sa bendom Zabranjeno pušenje, na kojima je istupao protiv nezavisnosti Kosova ili upadao u oči asocirajući na Radovana Karadžića. Krajnje neuvjerljivi izgledaju njegovi pokušaji umanjivanja simpatija koje je nekada gajio prema Miloševiću. U razgovoru sa svojom majkom on priznaje da je bio politički idiot i dodaje: "Ostajem pri tome šta sam jednom rekao, bez obzira koliko je to stvarno tako!" Na kraju ove autobiografske lektire je spoznaja da je Kusturica talentovani pripovjedač. Ali, činjenica da nije sposoban priznati svoje greške i sada kao i ranije baca veliku sjenu na njegov umjetnički opus", zaključuje Sueddeutsche Zeitung.

15:1 za Makedoniju

Neue Zuercher Zeitung piše: "Grčka je doživjela poraz u sporu oko imena sa Makedonijom. Atina nije imala pravo da zbog toga blokira prijem Makedonije u NATO i EU. Grčki premijer Papadimos je rekao da odluka Suda pravde (15 sudija glasalo u korist Makedonije, 1 je bio protiv) neće uticati na pregovore koji se odvijaju pod pokroviteljstvom UN-a i koje je po njegovom mišljenju na ovaj način Makedonija pokušala zaobići. Sud pravde to nije prihvatio, zaključuje Papadimos. Savez lijevih Synaspismos smatra da je ipak riječ o propasti grčke vanjske politike. Konzervativno desni tabor Laos predlaže referendum. Šef saveza Jorgos Karacaferis smatra da se mora pronaći rješenje kojim se ne bi smjela uvrijediti grčka istorija.

U Skoplju, Beogradu, Tirani i Podgorici su svjesni da je u EU dosije o Zapadnom Balkanu skliznuo na dno ladice. I nacionalno-konzervativna vlada u Skoplju je u sporu oko imena prokockala simpatije tako što je vodila agresivnu politiku isticanja nacionalnog identiteta. Takva politika potkopava slavenske korijene i doprinosi ideološkom stvaranju nacije, koje zadire u grčku, antičku prošlost", zaključuje Neue Zuercher Zeitung.

Otvoren ishod

Sueddeutsche Zeitung dodaje: "Sud pravde nije mogao donijeti odluku koja bi uticala na ishod spora oko imena. O tome se pregovora pod pokroviteljstvom UN-a. Sud je podsjetio da je medijator u sporu Atini i Skoplju godinama nudio niz prijedloga imena od kojih nijedan nije prošao. Spor ne blokira samo učlanjenje Makedonije u NATO, zemlje čiji vojnici već godinama učestvuju u misiji u Afganistanu, već i proces učlanjenja u EU. Makedonski premijer Gruevski je prije nekoliko dana uputio apel za iznalaskom rješenja novom grčkom premijeru Papadimosu, istakavši da je sada za to jedinstvena prilika."

Anhörung zum Namensstreit zwischen Mazedonien und Griechenland vor Internationalem Gerichtshof in Den Haag
Saslušanje u sporu oko imena u Međunarodnom sudu pravde u HaguFoto: MIA

"I njemačka vlada u ovom sporu igra na kartu Papadimosa, koji važi kao nezavisan političar, koji razmišlja svojom glavom. On je međutim predsjednik vlade koja se sastoji od Nove demokratije, PASOK-a i ultranacionalističkog saveza Laos, čiji je predsjedavajući zaprijetio povlačanjem iz vlade, ukoliko grčka vlada popusti Skoplju u sporu oko imena. A i šef Nove demokratije Samaras bio je kao grčki šef diplomatije u devedesetim godinama ključna figura koja je rasplamsala histeriju u sporu oko imena sa susjednom Makedonijom. Grčki političari prebacuju Skoplju da bi jednog dana moglo imati pretenziju na grčku provinciju na sjeveru zemlje - Makedoniju. Posebnu provokaciju oni vide i u preimenovanju skopskog aerodroma, koji je 2006. nazvan Aleksandar Makedonski", konstatuje Sueddeutsche Zeitung.

Dva Zorana, dvije pobjede

Štampa na njemačkom opširno piše i o pobjedi socijaldemokrata na izborima u Hrvatskoj i Sloveniji. Dok Neue Zuercher Zeitung donosi članak pod nazivom "Hrvatskoj je dosta HDZ-a", Sueddeutsche Zeitung u tekstu pod nazivom "Dva Zorana, dvije pobjede" piše: "Zoranu Jankoviću, gradonačelniku Ljubljane, niko nije mogao predvidjeti takvu pobjedu. To što je uspjelo Zoki sa njegovom Pozitivnom Slovenijom je senzacija. I u susjednoj Hrvatskoj na čelo vlade dolazi Zoka - Zoran Milanović.

Wahlen Slowenien 2011
Zoran JankovićFoto: dapd

Dupla smjena vlasti ima razloge, koji leže u lošoj ekonomskoj situaciji obje zemlje, dužničkoj krizi, nepotizmu i korupciji političkih elita. Postoji skepsa kada je u pitanju sposobnost nove hrvatske vlade sa Zoranom Milanovićem na čelu da sprovede radikalne reforme. Bivši diplomata po prvi put preuzima ovako odgovornu funkciju. 'Nema prijatelja, ne zna komunicirati i pravi je autsajder', kaže za Milanovića jedan analitičar u Zagrebu. I zaista, pravnik Milanović djeluje u svojim nastupima pomalo uštogljeno. Njegova je prednost međutim što nije uprljao ruke korupcijom.

Za razliku od hrvatskog Zorana, slovenački Zoran važi kao maher. Bivši šef Merkatora zadobio je velike simpatije kada je u centru Ljubljane uveo zonu bez automobila, poboljšao sistem biciklističkih staza i izgradio fudbalski stadion, o čemu su se njegovi prethodnici sporili skoro dvije decenije. Izborom Zorana Jankovića bili su oduševljeni i mediji u Srbiji, preplavljeni natpisima: 'Slovenci izabrali Srbina za premijera!' Janković je naime rođen u blizini Smedereva 1953, kao sin Srbina i Slovenke. Potom se familija preselila u Ljubljanu", primjećuje Sueddeutsche Zeitung.

Autorka: Jasmina Rose
Odgovorni urednik: Svetozar Savić