1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Skupa sa naftom rastu i cijene zlata

20. april 2006

Jedna unca finog zlata dostigla je cijenu od 620 dolara. Razlozi za porast cijerna zlata su slab kurs američkog dolara i stalna potražnja ulagača za zlatom i drugim sirovinama.

https://p.dw.com/p/AVkf
Posebno u Kini se bilježi porast cijena zlata
Posebno u Kini se bilježi porast cijena zlataFoto: AP

Zlato je oduvijek pa tako i sada bilo istovremeno krizna valuta i ljubimac ulagača. Spor sa Iranom i strah od vojne intervencije u Iranu podigao je cijene zlata. Povećanje vrijednosti zlata počelo je zapravo još prije pet godina a kraj ovog trenda nije u izgledu. Štaviše, očekuje se prava eksplozija cijena zlata. Zašto? Torsten Demin iz «Deutsche Bank» pojašnjava:

«Zlato je prije svega novac za investitore i to novac koji dozvoljava velike špekulacije i koji se prilijeva na tržišta kao garancija od rizika. S druge strane, tržišta reaguju na ponudu i potražnju a velika potražnja dovela je i do povećanja cijena zlata. U Kini su na primjer devizne rezerve veoma velike, i one se mogu pretvoriti u euro i zlato i to su dobre alternative za ulagače.»

Zabrinutost za rast inflacije i kamata uvijek su razlozi koji dovode do povećanja cijena zlata. Može se reći da je ciejna zlata povezana sa cijenom nafte. Protekle godine je proizvodnja zlata porasla za 2% ali to nije dovoljno da se podmire potrebe na tržištu za ovim skupocjenim metalom. Za zlatom za proizvodnju nakita vlada veća potražnja nego ikada ranije. Za to su zaslužna i nova velika tržišta poput Kine i Indije. Uspješni menadžeri i poduzetnici rado pokazuju svoj uspjeh skupim, prestižnim satovima i nakitom. Povećana je potražnja štediša i ulagača za alternativnim vidovima ulaganja, jer su im akcijame, fondovi i vrijednosni papiri postali nesigurni i previše špekulativni. Opasnost od drastičnog pada vrijednosti zlata nije velika. Tim prije što, po riječima Sandre Ebner iz Deka Banke Centralna evropska banka tačno odredjuje koliko se novca godišnje smije prodati:

«Sada postoji tkz. washingtonski sporazum, po koje se striktno odredjene količine zlata smiju prodati. Dakle na tržištu se otprilike zna šta se može očekivati kada je u pitanju zlato.»

Banke koje štampaju novčanice na području euro-zone ne prodaju godišnje više od 500 tona zlata. Sada se može ulagati i u investicioni fond u zlatu. Ovakvi fondovi, koji predstavljaju novinu, osim toga nailaze na veliki interes osiguravajućih i penzionih društava i pred njima je velika budućnost.