Slab odziv manjina na izborima u Hrvatskoj

U Hrvatskoj su održani (10. srpnja) treći izbori za 311 vijeća u 187 jedinica lokalne samouprave, za koje se na izbornim listama kandidiralo 6281 kandidata. Izbori za predstavnike nacionalnih manjina raspisani su u 129 jedinica lokalne samouprave za 227 predstavnika, a na listama se kandidiralo 219 osoba. Pravo glasovanja ima ukupno 362 317 birača. Vijeća i predstavnici nacionalnih manjina biraju se radi ostvarivanja prava na sudjelovanje pripadnika nacionalnih manjina u javnom životu i zastupanju svojih interesa u jedinicama samouprave.

Svoj glas dalo tek 10% pripadnika manjina

Slab odaziv na izbore za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina osnovno je obilježje i ovih izbora. Državno izborno povjerenstvo objavilo je da im je pristupilo tek desetak posto pripadnika nacionalnih manjina, te da nije bilo dojava o kršenjima izbornih pravila. Na konačne, službene rezultate tek treba pričekati.

„Nema političke volje, društvenog senzibiliteta, izbornog zakona, novca za izbornu promidžbu, a kasnije za djelovanje vijeća, što sve dokazuje kako se država odnosi prema nacionalnim manjinama,“ ocjenio je saborski zastupnik talijanske nacionalne manjine i predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Furija Radina. Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine (SNM) Aleksandar Tolnauer podsjeća kako je SNM još od prošle godine upozoravao vladu na opasnost od slabog odaziva birača. Predlagali su da vijeća, koja imaju savjetodavnu ulogu, spoje s izborima za političke predstavnike nacionalnih manjina na lokalnoj razini. Izbori bi bili jeftiniji i potaknula bi se izlaznost pripadnika manjina, te povećala afirmacija i značaj vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u njihovoj sredini, kaže Tolnauer.

Vlada održava izbore "radi reda"

Politički analitičar Davor Gjenero smatra da bi istovremeni izbor članova vijeća manjinske samouprave s izborima za predstavnička i izvršna tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave ublažio slab interes za protekle izbore, ali i smanjio upitnost legitimiteta zbog male izlaznosti pripadnika manjina. Gjenero ocjenjuje da većina biračkog tijela nije ni bila informirana o izborima, čime se samo nastavlja disfunkcija manjinskih samouprava u Hrvatskoj. „Kada imate činjenicu da su prošla dva mandata u kojima manjinske samouprave ne znaju bi li se svele na kulturno-umjetnički amaterizam ili na alternativu vlasti, onda postoji realna opasnost da će se i treći mandat svesti na taj problem, koji će dovesti do daljnjeg delegitimiranja najboljeg sustava zaštite manjina u Hrvatskoj“, kazao je Gjenero.

Zastupnik Radin smatra kako su mnoge stvari, što se tiče izbora i predstavljanja nacionalnih manjina, od početka krivo postavljene, te da država ovu vrstu izbora provodi samo reda radi. „Od strane države i jedinica lokalne i regionalne samouprave sve je urađeno samo s jednim ciljem – da se izbori uspješno ne održe, a to znači da izostane veći odaziv pripadnika nacionalnih manjina. Takvi izbori, koji samo zadovoljavaju formu, nemaju smisla i nikome ne trebaju“, zaključuje Radin.

Autorka: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. urednica: Selma Filipović