Slabi rezultati reforme policije u BiH i nakon 3 godine

Pregovori o reformi policijskih struktura ulaze u treću godinu,a poslednji,složili su se predstavnici svih političkih partija,propali su.Ni poslednji pokušaj usaglašavanja stavova u entitetskom parlamentu nije uspio ali su lideri političkih partija saglasni da se do rješenja jedino može doći dogovorom i kompromisom.Stav je ovo i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika,koji ipak ne odstupa od svojih ranije izrečenih stavova: «SNSD ima monogo «da» u ovome. DA je Evropskim principima,nevoljno ali «da»,šta da radimo.Ali ima jedno «ne».NE ukidanju policije Republike Srpske i «ne» ukidanju MUP-a». NE-kantonalnim i entitetskim policijama

Organizacija na kantonalnom i entitetskom nivou,za predsjednika SDA bio bi korak unazad,smatra predsjednik ove stranke Sulejma Tihić.Razlog je prvenstveno u tome da ne bio bili ispoštovani principi političkog uticaja i funkcionalnih regija: «Zadržavanje kantonalnih i entitetskih policija znači zadržavanje nacionalnih policija.Policije Srba,policije Hrvata,policije Bošnjaka a što nije u skladu sa demokratskim i Evropskim standardina.Srebrenica bi trebala da ima posebnu regiju gdje bi policija bila uspostavljena prema popisu stanovništva iz `91.godine,barem za ovaj prvi period».

Za analitičara Ibrahima Prohića problem reforme policije je strateški interes dva suprostavljena politička koncepta.S druge strane tu postoji i motiv politike za kontrolom policijskog aparata,kaže Prohić: «Ovo što se sada dešava zapravo pokazuje da BiH nije razriješila svoje temeljne društvene probleme.Na njima se nadjačavaju dva konfliktna politička bloka,svaka od njih ima nekoliko stranaka.Naravno,i one ignoriraju bit politike».

Reforma policije nakon ustavnih promjena

Prohić smatra da bi,kako kaže,prirodniji red poteza bio da se prvo ide na reformu Ustava tako da bi reforma policije tada bila logična konsekvenca dogovorenih ustavnih reformi.Sličnog je stava i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović: «Međutim HDZ na našim zajedničkim sastancima smatrala je da smo dostigli jednu razinu koja se može nazvati kompromisom većine političkih opcija,da materijal koji smo dobili od ekspertne skupine može postupiti kao osnov.A da organiziranje policije na nižim razinama,znači na lokalnim razinama,ostavimo za vrijeme kada ćemo dogovarati ustavne reforme».

Iako lideri političkih partija ne spore da dogovor oko reforme policije treba postići,za Ibrahima Prohića se nameće pitanje kako je moguće postići dogovor oko budućeg Ustava,kada se na ovom pitanju ne može već tri godine postići dogovor: «Mislim da je vrijeme da glavni akteri na političkoj sceni definitivno shvate da se Bosna ne može posjedovati.Teškoće u reformi policije odražavaju samo teškoće na globalnom planu.Ili jednostavnije rečeno,teškoće u reformi policije su svojevrsna paradigma ili indikator političke nezrelosti.Ili da budem precizniji,političke bahatosti i neodgovornosti vladajućih političkih stranaka».

Entitetki parlament je na osnovu infomacija lidera političih stranaka o dosadašnjem toku reforme policije, usvojio zaključak u kojem se između ostalog navodi da će ovo tijelo,u slučaju utvrđivanja bilo kojeg konkretnog prijedloga modela policijskih struktura BiH,iskoristiti pravo da građane RS pozove na referendum o predloženom modelu.S druge strane OHR dobio je ove zaljučke i saopštio da ukoliko Vlada i parlament RS zauzmu stav da je neophodan potpuno novi stav u pregovorima o reformi policije,oni će morati da preduzmu odgovornost za odgađanje potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU.