Sličnosti i razlike između Kosova i Južne Osetije

Za stručnjaka za međunarodno pravo Andreasa Cimermana sa Univerziteta u Kilu je stvar sasvim jasna. Sve i ako bi Južni Oseti bili međunarodno priznati kao narod, što bi im dalo pravo na samoopredjeljenje, još uvjek ni izdaleka ne znači i pravo na otcjepljenje. „Samoopredjeljenje ne znači pravo na secesiju, već pravo da se traži autonomija, manjinska prava i slično. Ona mogu prerasti u pravo na secesiju samo onda ako smo suočeni sa ubijanjem naroda, dakle samo ukoliko su prekršena osnovna i ljudska prava. Sa ovakvom pozadinom, može se na osnovu dobrih razloga tvrditi da je Kosovo 1998. godine, imalo pravo na otcjepljenje. Prema mom mišljenju situacija nije takva ni u Južnoj Osetiji ni u Abhaziji.“

Tbilisi (ne)mora dati zeleno svjetlo za odcjepljenje

Cimerman, Stručnjak za međunarodno pravo, kada su u pitanju pobunjeni regioni, Južna Osetija i Abhazija zaključuje:„One su pred pravom dijelovi Gruzijske države.“ Ta činjenica dozvoljava Gruziji da na svojoj državnoj teritoriji sprovede suverenu vlast. Drugačije formulisano: prema međunarodnom pravu Tbilisi ne mora da dozvoli odvajanje pojedinih regiona. To bi bilo drugačije da je Južna Osetija bila država. Onda bi za Gruziju važilo pravilo odnosa između dvije zemlje i ona ne bi smjela da upotrijebi silu. Kao što je na primjer odnos između Republike Kine i Tajvana. Ali Južna Osetija je još uvjek bila daleko od toga da de fakto ima status države. Cimerman objašnjava. „Nedostaje joj priznanje od trećih zemalja, nedostaje joj uspostava sopstvenog državnog aparata u okviru državne teritorije, što je oduvjek bilo predmet svađe između Gruzije i Južne Osetije. To je siva zona, ali nije država."

Rusija je prekršila ratno pravo

To naravno nikako ne znači da Gruzija može primjeniti nasilje protiv civila u pobunjenom regionu. Ekscesi poput onog prošle nedjelje predstavljaju jasan prekršaj ratnog prava. To se također odnosi i na rusku stranu. Stručnjak za države GUS-a Uve Talbah iz fondacije Nauka i politika u Berlinu smatra da pozivanje na bilo kakvo pravo ne dopušta vojni prodor u državu Gruziju. „Rusija se poziva na to da je poslala mirovne trupe u Južnu Osetiju i Abhaziju kao reakciju na gruzijske provokacije. Činjenica je da Rusija ima mandat za očuvanje mira u ovom regionu, ali vojna akcija koju Rusija upravo sprovodi protiv Gruzije je daleko iskoračila iz okvira očuvanja mira. To je kažnjavanje Gruzije sa vojnim sredstvima, širenje ratnih mjera na Gruziju i jasna povreda međunarodnog prava.“