Slovenački Asteriks popušta

Frankfurter Rundschau u članku pod nazivom "Slovenački Asteriks popušta" piše:

"Još dvije sedmice i slovenački model je prošlost. Nova premijerka Alenka Bratušić najavila je konkretne planove za privatizaciju. Promjenom kursa vlada u Ljubljani želi zaobići paket spasa a time i diktat Trojke. Za istekle strane kredite i rekapitalizaciju banaka. Slovenija je uvijek nazivana primjernim učenikom kada je u pitanju transformacija i tranzicija. Ali ova državica na južnim obroncima Alpa, koja ima dva miliona stanovnika, svojim učiteljima zapravo nikada nije dala povoda za radost.

Slovenija nikada nije postupala po pravilima, niti je odrađivala svoje domaće zadatke. Zbog dobrih rezultata evropski učitelji nisu imali potrebe da intervenišu protiv tvrdoglavog ali nadarenog učenika. Iako investitori gotovo da nisu bili na potezu, iako su banke i ključne industrijske grane de jure ili ako ništa de facto ostale u državnim rukama, Slovenija je od svih zemalja u tranziciji ostvarila najveći bruto-društveni proizvod po glavi stanovnika. Ambasade zemalja EU igrale su na kartu konzervativne vlade, nadajući se da će se zemlja otvoriti. No i posljednji konzervativni premijer Janša je podlegao iskušenju da odustane od moći koju donosi industrija u rukama države. Tek kada je Sloveniju potresla kriza, 'Gali' su svoje selo prepustili Rimljanima.

Kraj kockarskom kapitalizmu

Janšina vlada je od 2004. do 2008. razvijala kockarski kapitalizam. Privatno zaduženje je raslo, firme su investirale iznad svojih mogućnosti a povećanjem cijene nekretnina došlo je i do građevinskog buma. Kada je Slovenija 2009. više nego ostale zemlje bila pogođena krizom eura, rizik se skoncentrirao na tri najveće slovenačke banke, koje su davale kredite firmama. Uz sve to nadovezala se i trajna politička kriza. Uvezanost politike i privrede u državno orjentiranom sistemu dovelo je do brojnih stvarnih i navodnih korupcijskih afera, uz to ličnu a ne poslovnu konkurenciju. Brojne demonstracije nisu uslijedile zbog drastičnih restrikcija u konzumiranju već su bile uperene protiv političke elite koja nije mogla da dogovori zajedničku strategiju. Premijerka Bratušek će do 9. maja članicama eurozone podnijeti koncept sanacije.

Porodica ubijenog turskog migranta traži video-prenos suđenja

Debata o procesu za zločine neonacističkoj grupi "Nacionalsocijalističko podzemlje" ušla je u drugu rundu. Nakon što je Ustavni sud u Karlsruheu odlučio da je da se akreditacije za praćenje procesa moraju dodijeliti i stranim novinarima, familije ubijenih migranata traže i video-prenos. Tagesspiegel piše:

"Familija Halita Yozgata, migranta turskog porijekla ubijenog u Kaselu, od Suda u Minhenu traži da se proces Beati Zschäpe i još četvorici saučesnika otvori za više ljudi a ne samo za 50 novinara i 51-og posmatrača.

Advokati Yozgatovog oca i njegove četiri sestre traže da se ukine ograničenje praćenja suđenja na 101 osobu. Kao izlaz se vidi vodeo-prenos u drugoj sudskoj sali. Advokati traže sudsku odluku po tom pitanju. Članovi 'Nacionalsocijalističkog podzemlja' Uwe Mundlos i Uwe Boehnhardt ubili su Halita Yozgata u njegovom internet-kafiću u Kaselu. Advokat Alexandar Kienzle i kolege u zahtjevu sudu navode da pristup javnosti koji je ograničen na građevinske propise koji važe za sudnicu A101 nisu u skladu sa bitnim odrednicama pravne države i principima demokratije.

Autorka: Jasmina Rose

Odgovorni urednik: Svetozar Savić