Slovenci "pustili" Hrvatsku u NATO

Slovenski premijer Borut Pahor uoči izjašnjavanja Državnog zbora uvjeravao je parlamentarce kako nema ničega spornog u hrvatskoj dokumentaciji za članstvo u NATO-u, pa samim time ni razloga za odgodu ili odbijanje ratifikacije. Ali bi, priznao je, izazvali gnjev ostalih članica NATO-a, kojima je Slovenija na summitu u Bukureštu obećala kako će podržati proširenje na Hrvatsku i Albaniju. No, ono što je Pahor prešutio jesu gnjev Washingtona i Pariza.

Sjedinjene Države gnjevne su jer je slovensko poigravanje s hrvatskim članstvom narušilo sliku o skladu i jedinstvu glede širenja najmoćnijeg vojnog saveza. Francuzi su, pak, ljuti jer cijela priča može zasjeniti jubilarni, 60.-ti summit NATO-a, što će se u travnju održati u Strasbourgu i Kehlu, a na kojemu se Francuska vraća u vojnu strukturu Sjevernoatlantskog saveza.

NATO može, EU ne!

I na ljutnu NATO-vih struktura i na načeti ugled Slovenije tamošnji nacionalisti odmahuju rukom i najavljuju pokretanje postupka za raspisivanje referenduma. Slovenska pučka stranka pokušala je proceduralnim zapletima odgoditi ratifikaciju ili barem ishoditi prihvaćanje amandmana kojim bi Slovenija proglasila da ne priznaje jednostrane poteze kojima je Hrvatska mijenjala stanje na granici u odnosu na ono od 25. lipnja 1991., kada je Slovenija imala, tvrde, teritorijalni dodir s otvorenim morem i kontrolu nad cijelim Piranskim zaljevom te ostalim spornim graničnim točkama.

Dok se vladajuća koalicija, ali i Janšina SDS nadaju kako Jelinčićevi i ini zagovornici blokade Hrvatskog puta u euro-integracije neće prikupiti potrebnih 40 tisuća potpisa u mjesec dana, najnovije ankete pokazuju kako se većina Slovenaca ne protivi ulaska Hrvatske u NATO, ali je 50 posto njih za blokadu članstva u Uniji.

Povijesna odgovornost Slovenije

Predsjednik Stipe Mesić podsjeća kako Slovenija treba voditi računa o blokadi ne samo zbog cijele regije, nego i zbog Unije. „To je i za nju ispit. Jer, ako 26 zemalja prihvaća Hrvatsku, a Slovenija blokira, Slovenija zaustavlja jedan proces europskog udruživanja, a to je onda njena povijesna odgovornost.“, izjavio je predsjednik.

Hrvatska diplomacija pozdravila je slovensku ratifikaciju, a očekuje da u skorije vrijeme to učine i Grčka, Island, Luksemburg, Nizozemska i Portugal.

A Češko predsjedništvo EU-a planira sazvati sljedeću Međuvladinu konferenciju o pristupu Hrvatske Uniji 27. ožujka a, bude li pomaka u slovenskoj blokadi, kane to učiniti i ranije. Hrvatska je, podsjetimo, na prošloj Međuvladinoj konferenciji 19. prosinca otvorila samo jedno poglavlje i zatvorila tri, a osam spremnih poglavlja za otvaranje i još dva za zatvaranje zaustavila je Slovenija.