Slovencima treba sedam godina da završe fakultet

Berlinski Tageszeitung (TAZ) u svome online izdanju objašnjava da će koalicija "Demokratska stranka Kosova" (PDK) Hashima Thacija i "Alijanse novog Kosova" građevinskog poduzetnika Behgjeta Pacollija, zajedno s nekolicinom manjinskih stranaka činiti slabu većinu u parlamentu u Prištini. Novinar TAZ-a, Erich Rathfelder, komentira da se na Kosovu ustvari i nije mogla formirati jaka vlada i odlučna većina u parlamentu zato što ni Savez za budućnost Kosova (AAK), a ni Demokratska Liga nisu htjeli ući u koaliciju s Thacijem. U članku se dodaje da će ove stranke zajedno s "Pokretom za samoodređenje" Albina Kurtija narednih godina činiti jaku oporbu u parlamentu.

TAZ također navodi da je Thaci svome koalicijskom partneru Pacolliju ponudio mjesto predsjednika Kosova. "No, nekolicina zastupnika iz redova Thacijeve stranke PDK ne žele podržati toga poduzetnika. I međunarodni diplomati su izrazili kritike. Izbor jednog šefa države sa sumnjivim načinom poslovanja bi se mogao ispostaviti kao politička greška za budućnost zemlje", navodi TAZ objašnjavajući da se ovaj građevinski poduzetnik sa švicarskom putovnicom obogatio poslujući sa svojom tvrtkom u Rusiji i Kasahstanu.

Srbin zamjenik kosovskog premijera?

"Unatoč optužbama, koje prije svega dolaze iz Srbije, da je Hashim Thaci osobno boss albanske mafije, srpska manjina je izrazila spremnost podupirati Thacijevu vladu. Jedan predstavnik srpske manjine bi čak trebao postati zamjenik premijera. To je pozitivno iznenađenje i moglo bi doprinijeti unutarnjem miru u zemlji", komentira novinar TAZ-a.

U svezi s navodima o umiješanosti u trgovinu organima, TAZ piše da se Thaci i dalje mora brinuti zbog ovih optužbi, koje se tiču i njega, a koje i imidžu zemlje nanose dosta štete. "Thaci je međunarodnim organizacijama, poput misije Eulexa, ponudio da pomognu u rasvjetljavanju ovih optužbi. Rusija sada također želi sudjelovati u istragama te je uputila zahtjev Vijeću sigurnosti UN-a da se osnuje jedno povjerenstvo UN-a zbog ovog slučaja", objašnjava se u članku TAZ-a.

Jedna trećina lažnih studenata u Sloveniji

Švicarski list Neue Zürcher Zeitung (NZZ) piše o studentskom životu u Sloveniji. List navodi da se ni u jednoj zemlji Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) ne studira toliko dugo kao u Sloveniji. NZZ navodi da se u Sloveniji u prosjeku studira oko sedam godina, ali da je isto tako puno onih koji prekidaju studij. Ovaj list navodi da problem nije u tome da su slovenski studenti možda lijeni, nego u tome što država puno toga za vrijeme studiranja subvencionira. Tako slovenski studenti uživaju mnogobrojne povlastice kad je u pitanju prehrana, stambena situacija, prijevoz, kulturne aktivnosti, itd. "Kako sve te privilegije nisu povezane sa samim tijekom studija, sistem privlači dosta lažnih studenata. Lokalne studentske organizacije procjenjuju njihov udio na oko jednu trećinu svih upisanih studenata", objašnjava NZZ.

Ovaj list navodi i da OECD rješenje za ovu problematiku vidi npr. u uvođenju plaćanja studija i ponude studentskih kredita, čije bi se otplaćivanje povezalo s visinom plaće nakon završetka studija. "No, ostaje upitno je li ovaj prijedlog u Sloveniji izvediv?" - navodi NZZ.

Autorica: Marina Martinović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić