Slovenija na rubu ponora

"Slovenija na rubu ponora" poručuje Süddeutsche Zeitung (SZ), osvrćući se na produbljenje političke krize u članici eurozone Sloveniji. SZ pojašnjava da je do produbljenja krize došlo u petak (22.2.) navečer ostavkom ministra vanjskih poslova Karla Erjaveca i ministra zdravlja Tomaza Gantara. "Oni su time povukli konzekvence iz optužbi o korupciji protiv šefa vlade Janeza Janše. Prije toga su i resorni šefovi za financije i pravosuđe, kao i predsjednik parlamenta dali ostavke na funkcije iz istog razloga", piše SZ. List podsjeća da se radi o optužbama za 210.000 eura na Janšinom bankovnom računu, za kojih se ne zna odakle su došle na premijerov račun. "Iako u parlamentu nema većinu, Janša ne želi dati ostavku", navodi SZ.

Pronašla se većina koja želi smijeniti Janšu

Austrijski Standard piše da bi Janša sada ipak mogao otići s funkcije premijera. "Nakon svađe, koja traje već tjednima, u petak se u parlamentu pronašla većina, koja želi smijeniti nacionalno-konzervativnog političara Janšu. Oporbena PS je kao najjača stranka u zemlji uputila zahtjev za izglasavanjem nepovjerenja, o kojemu bi se već narednog tjedna moglo izjasniti. Slovenski mediji su međutim ukazali na to da izglasavanja o nepovjerenju još nije gotova stvar. Jer neki od novih partnera u vladi su i sami na probi izdržljivost, kako se navodi", prenosi Der Standard. List se ujedno osvrće i na tešku ekonomsku situaciju u kojoj se nalazi Slovenija, navodeći da se, prema prijašnjim Janšinim izjavama, ta zemlja čak nalazi pred bankrotom. "Proteklih mjeseci su stalno kružile glasine da će Slovenija morati potražiti zaštitu pod kišobranom za spas eura", poručuje Der Standard.

Mijenjanje granica u ujedinjenoj Europi ne dolazi u obzir

Bonnski Generalanzeiger se u članku u posjetu njemačkog šefa diplomacije, Guida Westerwellea, Albaniji i Makedoniji, gdje je boravio u četvrtak i petak (21. i 22.2.), osvrće na obećanja da se Njemačka zalaže za EU perspektivu tih zemalja, ali i na kritike koje je Westerwelle uputio tamošnjim liderima. U Albaniji su tako u fokusu bili nacionalistički tonovi, koji su se nedavno mogli čuti. Riječ je o velikoalbanskim težnjama udruživanja svih Albanaca u jednu državu. Tijekom Westerwelleovog posjeta Tirani je tako istaknuto, kako piše Generalanzeiger, da takvi nacionalistički tonovi nisu dobro primljeni u Europi. Generalanzeiger tako podsjeća da za pristup Europskoj uniji, koji Tirana priželjkuje, "postoje pravila. A postoje i zakoni, koje vlada u Tirani mora ispuniti. To naravno važi i za Makedoniju, ali ta bivša jugoslavenska republika je korak dalje: ona već od 2005. ima status EU kandidata, ali blokira vlastite perspektive sporom oko imena s EU članicom i izravnim susjedom Grčkom. Westerwelle je u Tirani, a poslije i u Skopju, prvo istaknuo perspektive. Jer, službena politika Njemačke, kao i Europske unije, je stvoriti šanse za države poput Albanije i Bivše jugoslavenske Republike Makedonije. Međutim: perspektiva je povezana s uvjetima, koji se 'moraju ispuniti vjerodostojno i trajno'", prenosi Generalanzeiger Westerwelleovu poruku liderima u Tirani i Skopju.

List dalje piše i kako je, obzirom na velikoalbanske težnje, jasno poručio da u ujedinjenoj Europi mijenjanje granica ne dolazi u obzir. Albanski ministar vanjskih poslova Edmond Panariti je kimao glavom, piše Generalanzeiger, i zajamčio da "Albanija nema teritorijalne pretenzije prema svojim susjedima i da ih nikad nije imala". S tim u svezi je njemački ministar vanjskih poslova poručio u Tirani: "Kooperacija je pravi recept, ne konfrontacija", prenosi Generalanzeiger Bonn.

Autorica: Marina Martinović

Od.ured: Željka Telišman