Slovenija protiv korumpiranih političara

"Mogla bi to biti slavna kap koja doprinosi prelijevanju čaše", piše Neue Zürcher Zeitung (NZZ), osvrćući se na aktualnu korupcijsku aferu oko Janeza Janše i Zorana Jankovića. NZZ tako dalje pojašnjava: "Nije dovoljno što građani Slovenije već mjesecima izlaze na ulice kako bi prosvjedovali protiv njihovih političara, koje vide kao korumpirane i nekompetentne. Sada još i Komisija za sprječavanje korupcije (KPK) podiže teške optužbe protiv premijera Janeza Janše i vođe oporbe Zorana Jankovića, koji je u glavnom gradu Ljubljani na funkciji gradonačelnika. Oba političara, kako se navodi, nisu ozbiljno shvatili pridržavanje zakona. Obojica su državi navodno prešutjeli velike iznose imovine, čije podrijetlo istražitelji nisu mogli pojasniti."

Janša SDS drži na kratkim uzdama

NZZ obrazlaže da je KPK u svom izvješću navela da Janša nije mogao pojasniti podrijetlo oko 210.000 eura na svome bankovnom računu te da je pri kupovini automobila naveo pogrešnu vrijednost, a da se kod Jankovića postavljaju pitanja o podrijetlu oko 2,4 milijuna eura na njegovom privatnom bankovnom računu. "Oba političara odbijaju dati ostavku. Janša je doduše svoju ostavu ponudio pro forma, ukoliko njegova stranka ne stane na njegovu stranu. Ali Janša SDS (Slovenska demokratska stranka) već godinama drži na kratkim uzdama. Nimalo iznenađujuće je stranka svome šefu u srijedu navečer (9.1.) gotovo jednoglasno iskazala povjerenje. U reakcijama SDS-a na aferu su dominirali dobro poznati povijesni refleksi. Tako se KPK-u predbacuje duboko komunističko držanje. Ali neprijatelje se sluti i unutar vladajuće koalicije uslijed navodnih pokušaja diskreditiranja, pri čemu sumnja poimence pada na Gregora Viranta iz liberalne Građanske liste (DL - Državljanska lista)."

S tim u svezi Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) piše da Gregor Virant zahtijeva Janšinu ostavku, "čak i pod cijenu raspada koalicije. Virant već odavno pokušava osporiti Janšino vodstvo koalicije. Nakon masovnih prosvjeda protiv gradonačelnika Maribora, osumnjičenog za korupciju, koji su se u prosincu proširili na cijelu zemlju, trenutačno u Sloveniji za to nema povoljnije teme od suzbijanja korupcije."

Dunavski valcer EU-a

Gosti komentatori se u članku NZZ-a pod naslovom "Dunavski valcer Europske unije" osvrću na Dunavsku strategiju o suradnji zemalja dunavskog i podunavskog područja, u koje spadaju i zemlje bivše Jugoslavije. Navodeći da Dunavska strategija predstavlja važan korak u procesu europeizacije te regije, u članku NZZ se navodi da su zabilježeni i prvi uspjesi, "na primjer prekogranična suradnja između Bugarske i Rumunjske pri izgradnji jednog mosta preko Dunava između bugarskog grada Vidin i Calafata u Rumunjskoj. U fokusu je međutim nada da će sinergije u novim makroregijama pridonijeti trajnom gospodarskom rastu. Jer i dvadeset godina nakon okončanja konflikta između istoka i zapada i ratova u Jugoslaviji, Dunav na svom gotovo 3.000 kilometara dugom putu od izvora do ušća često ima više razdvajajući nego povezujući karakter."

NZZ međutim napominje i da su, s izuzetkom Kosova i Bosne i Hercegovine, sve zemlje dunavske regije ili već članice EU-a ili su makar podnijeli zahtjev za kandidaturom. Europska unija nastoji ponovno oživjeti suradnju u dunavskom području, piše dalje ovaj list, "pri čemu je fokus usmjeren na cijeli Dunav i prije svega na projekte, koji obećavaju gospodarski rast u toj regiji. Kroz suradnju u dunavskom i podunavskom području se nastoji uz četiri težišta postići sinergijske efekte, a to su transport i infrastruktura, zaštita okoliša, gospodarstvo te civilna sigurnost."

NZZ dalje ističe i da, pored Austrije, njemačke južne savezne pokrajine Bavarska i Baden-Württemberg čine jezgru spojne osovine između istočne i zapadne Europe te da te njemačke pokrajine dunavsko područje vide kao gospodarsku šansu. "Istovremeno se pokušava, ne samo robe i usluge, već i regionalne modele razvoja eksportirati u druge zemlje. Isto tako Bavarska i Baden-Württemberg mogu biti uzor jugoistočnoj regiji i u državama uzduž Dunava kad se radi o tome da se gospodarskim i kulturološkim sredstvima unaprjeđuju demokracije i vladavina prava" - zaključuju gostujući autori NZZ-a.

Autorica: Marina Martinović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić