Slovenija uvezuje Balkan

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović u posjet Sloveniji dolazi u vrijeme između dva skupa, kojima službena Ljubljana želi inicirati bolju suradnju u regiji – nedavnog trojnog sastanka Pahor-Kosor-Tadić u Ptuju te regionalne konferencije, najavljene za 20.3.2010. na Brdu kod Kranja.

Josipovića je dočekala i odgoda izjašnjavanja Ustavnog suda o Arbitražnom sporazumu za utvrđivanje hrvatsko-slovenske granice, kao i podsjećanje medija kako se on, kao SDP-ov zastupnik u Saboru izjasnio protiv takvog načina rješenja graničnog pitanja. No, podsjeća se i kako je odmah nakon što je izabran na predsjedničku dužnost istaknuo da je legalist i da sporazum, što je potvrđen u Saboru treba poštovati, te da treba sve poduzeti kako bi Hrvatska u arbitražni proces ušla spremna.

Josipović će s domaćinima razgovarati, među ostalim, o rješavanju problema neisplaćenih ušteđevina hrvatskim štedišama Ljubljanske banke, a sigurno će biti govora o deblokadi jedinog preostalog poglavlja u pregovorima Hrvatske i Unije, onoga o Vanjskoj politici, što bi Slovenija mogla učiniti do sljedeće međuvladine konferencije u travnju.

Deklaracija o zapadnom Balkanu

Slovenska vlada donijela je jučer deklaraciju o zapadnom Balkanu, kao i smjernice za svoje djelovanje prema tom području. Zanimljivo je da u toj deklaraciji, piše riječki Novi list, kojom su obuhvaćene sve zemlje bivše Jugoslavije te Albanija, nema Hrvatske, na koju Slovenija vjerojatno gleda kao na buduću članicu Europske unije. Slovenija će imenovati i koordinatora za zapadni Balkan te otvoriti web-stranicu pod motom „Povezujemo Balkan“.

Susret Pahor-Kosor-Tadić u Ptuju te regionalna konferencija za tjedan dana na Brdu kod Kranja i te mjere za zapadni Balkan pokazuju kako Slovenija želi igrati značajniju političku ulogu na jugoistoku Europe, ali i vratiti svoj gospodarski utjecaj, kakav je imala u bivšoj Jugoslaviji.

Kraj Jugoslavije?

Skup na Brdu kod Kranja organiziraju Slovenija i Hrvatska uz pokroviteljstvo visokih snaga EU-a: predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosoa i Europskog vijeća Hermana Van Rompuya, te šefice EU-diplomacije Chaterine Ashton. Može li taj skup izmirenih bivših ratnih protivnika biti i skup konačnog proglašenja kraja Jugoslavije i početka suradnje na drukčijim regionalnim osnovama, već se pitaju analitičari.

I pritom, naravno, ne zaboravljaju kako nad skupom još visi sjena odnosa Srbije i Kosova. Ipak izražavaju nadu da su se svi umorili od jalovih tema i shvatili nužnost međudržavne suradnje. Oni skeptičniji i u ovom će skupu naći natruhe obnove neke nove Jugoslavije, ili barem nastojanja da se cijelu regiju zajednički pripusti u Uniju.

Španjolska, predsjedavajuća EU-om, i Italija u lipnju također organiziraju skup država regije, ali u Sarajevu. Puno će, dakle, biti summita o regiji, pa možda uslijedi i kakva dobrobit za građane ovog dijela Europe.

Autorica: Gordana Simonović

Odg. ur.: A. Slanjankić