Skupo proputovanje kroz deželu

Takva odluka vlade u Ljubljani možda i ima smisla u slučaju domaćeg stanovništva koje se često koristi autocestama, ali u nezavidan položaj dovodi one koji kroz Sloveniju voze samo povremeno: na primjer turiste na proputovanju do mjesta odmora ili iseljenike u obilasku rodnog kraja. Negativne reakcije, pogotovo iz Njemačke, nisu izostale, ali je njihov učinak upitan.

Rođena Zagrepčanka Jadranka Širola s obitelji već gotovo dva desetljeća živi nadomak Bonna. U Hrvatsku odlazi rijetko, obično kolima: "Mi u pravilu putujemo jednom ili dvaput godišnje, uglavnom u ljetnim mjesecima kada koristimo godišnji odmor. I dosad smo plaćali oko jedan euro za tih nekoliko kilometara autoceste u Sloveniji."

To će se uskoro drastično promijeniti. Početkom 2. polugodišta na snagu stupa uredba slovenske vlade o uvođenju vinjeta za korištenje autocesta i magistrala. I dok za teretna vozila do prelaska na satelitski obračun cestarine najkasnije krajem 2010. sve ostaje po starom, za automobile i motorkotače predviđene su samo dvije vrste dugoročnih vinjeta.

Uzmi ili ostavi - i putuj zaobilazno

"Godišnje vinjete će se izdavati za tekuću kalendarsku godinu i – bez obzira kada su kupljene – prestaju važiti krajem prosinca. Polugodišnje vinjete će, pak, vrijediti šest uzastopnih mjeseci od dana kupnje", pojasnio je ministar prometa Radovan Žerjav na konferenciji za novinare početkom travnja. Za osobna vozila godišnje će vinjete koštati 55, a polugodišnje 35 eura. Za motorkotače u prodaji će biti jedino godišnje vinjete po cijeni od 27,50 eura. Ove godine će se prodavati samo polugodišnje vinjete. Prodaja godišnjih vinjeta počet će krajem godine, a moći će se kupiti na benzinskim postajama i u poslovnicama slovenskog autokluba, te u svim susjednim zemljama.

"Kontrolu će provoditi djelatnici službe za nadzor autocesta, policije, prometne inspekcije i carine. Za prekršaje je utvrđena globa u iznosu od 300 do 800 eura", upozorio je Žerjav. Službena Ljubljana računa s 20 milijuna eura većim godišnjim prihodom od cestarine nego dosad. Turisti i putnici u tranzitu poput Jadranke Širole, koja obično vozi kratkom dionicom nedovršene autoceste preko Maribora, su ogorčeni: "Da se te ceste sagrade pa da već bude nekakva autocesta koju bismo plaćali, to bi još bilo i u redu. Ali bi i onda trebalo uvesti nekakvu jednodnevnu ili sedmodnevnu vinjetu. Ali za jedno proputovanje kroz Sloveniju mislim da je previše."

Konkretno se radi i do 300 posto većim osobnim izdacima za cestarinu, izračunao je najveći europski autoklub, njemački ADAC, te se dao u akciju. Glasnogovornik Otto Saalmann poručuje: "U pregovorima s našim partnerskim autoklubom u Sloveniji nastojimo postići uvođenje i kratkoročnih vinjeta. Većina gostiju iz Njemačke na odmoru provede dva tjedna. Stoga mislim da 14-dnevna vinjeta ne bi bila loše rješenje."

Kad bi htjela, Evropska bi komisija mogla...

U Austriji, na primjer, vozači na proputovanju mogu kupiti desetodnevnu vinjetu po cijeni od 7,70 eura. No, za slično rješenje u slovenskom slučaju malo je izgleda. Ministarstvo prometa u Ljubljani odbija bilo kakav komentar ili izjavu na tu temu, te radije ukazuje na pozitivne učinke uredbe: brži protok vozila, smanjenje emisije ispušnih plinova i slično. Saalmann smatra da bi ipak trebalo razmisliti o alternativama za koje postoje brojni uzori: "U Austriji se, primjerice, na jednoj kratkoj dionici koju najčešće koriste vozači u tranzitu ne provodi kontrola vinjeta. Takav je sporazum postignut između Bavarske i Austrije."

Kada bi htjela, Europska bi komisija – kao svojedobno i Austriju – Sloveniju mogla prisiliti na uvođenje kratkoročnih vinjeta. No, Bruxelles ostaje suzdržan uz obrazloženje kako se radi o privremenom rješenju do početka rada sustava za satelitski obračun cestarine, što bi se za osobna vozila, prema planovima slovenske vlade, trebalo dogoditi najkasnije u ljeto 2009. I dok god slovenska praksa naplate cestarina nikoga ne diskriminira, Komisija vjerojatno neće poduzimati ništa. Glasnogovornik ADAC-a konstatira: "Druge mogućnosti nema, jer je jasno da svatko može raditi što hoće, a nama su nažalost ruke vezane. No, nadamo se da ćemo ipak doći do razumnog rješenja."

Ne bude li kompromisa, Jadranka Širola se za pomoć namjerava obratiti vladi u Zagrebu, jer drži da odluka Slovenije u velikoj mjeri pogađa i hrvatske građane na proputovanju u zemlje zapadne Europe i domaću turističku privredu. A ako ni to ne urodi plodom, ostaje zaobilazak slovenskih cesta: "Ili više nećemo putovati u Hrvatsku preko ljeta, putovat ćemo nekamo drugdje, ili ćemo putovati avionom, ili preko Madžarske ili Švicarske... Ne znam ni sama kako, ali razmišljamo o tome."