1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Slučaj Rushdie i muslimani u Njemačkoj

Zoran Arbutina23. juni 2007

Kako na novi „slučaj Rushdie“ reagiraju muslimani u Njemačkoj ?

https://p.dw.com/p/AzcN
Pisac Salman RushdieFoto: AP

Povodom svog rođendana 21. Juna britanska kraljica Elizabeta II tradicionalno dodjeljuje na prijedlog britanske vlade zasluznim javnim ličnostima plemićku titulu čiji nosioci mogu potom svom imenu dodati naziv „Sir“ odnosno „Lady“. Proglašavanje plemićem između ostalih i britanskog pisac indijskog porijekla Salmana Rushdia prošle subote izazvala je žestoke proteste muslimana širom svijeta. U međuvremenu su protiv te odluke vlade i kraljevske kuće u Londonu protestirali Pakistan, Iran, Irak, Indonezija i Egipat, a jučer su nakon džume desetine hiljada muslimana širom svijeta demonstrirali na ulicama tražeći Rushdijevu smrt.

Travljanin:

„Svakako mi moramno pokušati izbjegavati zaoštravanje bilo kakvih situacija, odnosno pokušati izbjeći da dolazi do konflikata između istoka i zapada.“

Ovim riječima Meho Travljanin iz Islamskog kulturnog centra u Berlinu sažima stav bošnjačkih muslimana u Njemačkoj povodom sve brojnijih i sve žešćih protesta nakon proglašenja britanskog pisca indijskog porijekla Salmana Rushdija plemićem. „Sir Salman“ – tako glasi titula koju je prije tjedan dana Rushdiju dodijalila kraljica Elizabeta II i koja je otada povod čitavog niza protesta muslimana širom svijeta. Ovo iskazivanje časti piscu knjige „Satanski stihovi“, za koju brojni muslimani i danas smatraju da vrijeđa proroka Muhameda, doživljava se kao nova uvreda i nova provokacija zapada.

Tog mišljenja je i Haluk Yildiz, glasogovornik „Savjeta Muslimana“, organizacije sa sjedištem u Bonnu koja okuplja muslimane iz različitih zemalja i važi za umjerenu u svojim stavovima.

Yildiz:

„Ja mislim da to jeste provokacija, pogotovo kada se uzme u obzir da upravo u Engleskoj, kroz Commonwelth, živi tako mnogo muslimana, iz Pakistana, Indije, Bangladeša, koji se ovim odlikovanjem Rushdija ponovo osjećaju diskreditiranima.“

I Meho Travljanin smatra da muslimani imaju pravo protestirati protiv poteza koje smatraju uvredljivima, naglašava, međutim, da iskazivanje negodovanja, i uslučaju kakd je ono opravdano, mora ostati unutar granica demokrstkih pravila ponašanja i načela pravne države:

Travljanin:

„Korištenje nasilja u izražavanju revolta svakako osuđujemo, jer to osuđuje Kuran, to osuđuje vjera Islam. Izražavanje revolta na takav način ne doprinosi ničemu.“

U njemačkoj zasada protesti izostaju, muslimanske se organizacije službeno ne izjašnjavaju. To je, smatra Haluk Yildiz i dobro tako: čitava se stvar njemačkih muslimana ne tiče:

Yildiz:

„Ja sam tu vrlo opušten, jer to ne bi trebao biti njemački problem. To je problem Engleza, Oni moraju to riješiti sa svojim muslimanski stanovništvom, a njih nije malo. U Njemačkoj se muslimani u to ne bi trebali miješati, jer je odluka o odlikovanju politička odluka. To s nama nema veze, jednako kao ni to kako reagiraju na primjer Pakista, Iran ili arapske zemlje.“

Od strane brojnih komentatora na zapadu, dodjela plemićke titule Salmanu Rushdiju za njegov ukupan kjiževni rad doživljava se kao legitiman oblik iskazivanja počasti velikom britanskom i svjetskom piscu. Istovremeno se protesti muslimana vide kao napad na slobodu mišljenje, umjetničku slobodu i općenito slobodarske principe zapadne civilizacije.

Meho Travljanin, iz Bošnjačkog kulturnog centra u Berlinu, kaža da je svakako potrebno priznavati zakone zemlje u kojoj se živi, naglašava, međutim, da i sloboda umjetničkog djelovanja mora imati granice:

Travljanin:

„Mi živimo u ovoj zemlji i pridržavamo se zakona ove zemlje, to je svakako tako i pravo govora, pravo mišljenja, to je sasvim normalno u jednoj demokratskoj zemlji. Međutim, mi se moramo zapitati gdje su granice. Ukoliko dođe do vrijeđanje jednog naroda, jedne vjere, onda smatram da trebamo sagledati posljedice, koje mogu dovesti do konflikata među ljudima.“

Spor oko Rushdija širom svijeta dobija sve više zamaha. Iz Irana i Pakistana stižu poruke da je Fatva – smrtna kazna koju je 1989 godine izrekao tadašnji iranski ajatolah Homeini i zbog koje je Rushdi gotovo deset godina proveo pod zaštitom policije sakriven od javnosti – i dalje na snazi. Iz Indonezije i Malezije stižu vijesti o masovnim demonstracijama, a iz Egipta se upozorava da dodijeljivanje plemićke titule Rushdiju predstavlja provokaciju koja samo koristi ekstremistima.

Muslimani u Njemačkoj zasada su vrlo opušteni i ne mješaju se u spor. Kao evropski muslimani sa iskustvom života u demokratskim državama oni su tolerantniji i otvoreniji naspram drugačijih stajališta. Možda to može djelovati umirujuće i na muslimane u drugim dijelovima svijeta.