1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Smak svijeta na pomolu?

Redakcijski izvještaj10. septembar 2008

Evropski Centar za nuklearno istraživanje u Ženevi će danas u historiji nauke napraviti veliki korak. Uključit će najveći akcelerator za nuklearne čestice. Neki misle kako će ovo uključenje značiti smak svijeta.

https://p.dw.com/p/FFJK
LHC akcelerator
Naučnici širom svijeta sa nestrpljenjem iščekuju rezultate istraživanjaFoto: picture alliance/dpa

Large Hadron Collider (LHC) je najveći akcelerator na svijetu, čija je izgradnja koštala 3.76 biliona eura. James Gillies, glasnogovornik Centra za nuklearno istraživanje (CERN) je izjavio da naučnici smatraju kako će im LHC pomoći da shvate čestice od kojih je napravljen Univerzum, te dodao: „Uzet ćemo nekoliko čestica i baciti ih jedne prema drugima. Posmatraćemo kako se sudaraju i razbijaju jedna o drugu. Jednostavno ćemo vidjeti šta će se dešavati, kako ove nuklearne čestice reaguju međusobno. To će nam pomoći da razumijemo njihovo ponašanje.“

Produktori energije u CERN-u
U energiju je uloženo preko 7 biliona euraFoto: AP

Ovaj događaj, koji se odvija 100 metara pod zemljom ispod CERN-a, je jedinstven, dodao je Gillies. Svjetsko udruženje fizičara sa nestrpljenjem čeka rezultate ovog eksperimenta. Hubert Reeves, francuski astro-fizičar je rekao kako ovo istraživanje čestica može zauvijek promijeniti svijet nuklearne fizike, te dodao: „Ova mašina, LHC, će vjerovatno donijeti i neočekivane rezultate koji mogu nuklearnu fiziku okrenuti naopačke.“

Sumnje u projekat

Na površini zemlje su se javile sumnje u ovaj eksperiment. Mnogi su uznemireni zbog glasina da bi LHC mogao prouzrokovati minijaturne crne rupe. Jedan od onih koji nemaju povjerenja u ovo istraživanje je rekao: „Ja nisam naučnik i ne znam šta su prednosti, a šta mane crnih rupa, niti znam kako one nastaju. No, zasigurno znam kako one ne mogu biti ništa dobro. Svi govore da će ove crne rupe, ako i nastanu, biti vrlo male, ali ja ne znam šta to znači. Ne znam kako valika ili mala crna rupa treba biti da bi progutala pola planete... ili cijelu planetu.“

Slika Univerzuma
CERN-ovo istraživanje će pomoći naučnicima da razumiju UniverzumFoto: dpa - Bildfunk

Čak su i neki naučnici, poput njemačkog hemičara Otto Roesslera (Rosler), izjavili da su nesigurni u rad LHC-a. On je izjavio da crne rupe, koje mogu nastati usljed ovog eksperimenta, ma koliko male bile, mogu vremenom rasti i u određenom trenutku progutati cijeli planet. Roessler je uvjeren da je bio upravu kada je na Sudu EU izjavio kako CERN krši ljudsko pravo na život, garantovano od strane Evropske konvencije o ljudskim pravima.

Male crne rupe

Iz CERN-a dolazi ohrabrujuća poruka i, ako se tako može reći, osiguranje. Oni su izjavili kako se uključivanjem LHC-a mogu pojaviti male crne rupe, ali kako one nisu zabrinjavajuće, niti su neka novost. Glasnogovornik CERN-a, James Gillies, je rekao: „Postoje teorije kako LHC može proizvesti male crne rupe. Ako ih LHC može napraviti, onda to mogu i kosmičke zrake koje oduvijek i svaki dan udaraju od zemljinu površinu. Sve što mogu reći je da su te teorije možda tačne, a iako jesu, onda su te minijaturne crne rupe bezopasne.“

No, postoje i sumnje u samom centru istraživanja, u CERN-u. No, ovdje brige nisu vezane za crne rupe, već za potrošnju energije, u koju su uložili preko 7 biliona eura. Energija potrebna za pokretanje LHC-a može biti dovoljna za cijelu Ženevu. Lokalni advokat, Yves Preville, smatra kako CERN-ova investicija nije baš najpametnija.

Crna rupa
CERN: 'Crne rupe, koje bi LHC mogao proizvesti potpuno su bezopasne'Foto: AP/NASA/CXC/M.Weiss

Ljudska priroda

Naučna istraživanja imaju i one koji ih podržavaju. Stanovnik Ženeve, rudi Schoech, smatra kako je nerealno odmah očekivati dobrobiti od ovog istraživanja, te kaže: „Ako vjerujete da nam ove informacije ne trebaju, onda je ovo čisto bacanje novca. Ali ja smatram kako je ovo veoma bitno istraživanje za ljudsku prirodu. Moramo znati kako ona djeluje i kakvo je njeno ponašanje.“

Glasnogovornik CERN-a, Gillies je rekao kako je historija nauke prepuna rečenica kako nam neka istraživanja nisu potrebna, a onda nakon 100 godina mi ta istraživanja koristimo i ne možemo bez njih.