Snouden traži azil i u Njemačkoj
2. juli 2013
U rješenju slučaja Edvarda Snoudena bilježe se sitni pomaci. U Moskvi može da ostane, ali to je prije izraz tolerantnosti ruskih vlasti, nego ljubavi prema Snoudenu. Amerikanac na to, međutim, ne želi da se oslanja. Prema saopštenju sajta „Vikiliks“, Snouden je podnio zahtjev za azil i u Njemačkoj. Zahtjev je predao jednom službeniku ruskog konzulata na moskovskom aerodromu Šeremetjevo i on bi trebalo da bude proslijeđen ambasadi u Moskvi.
Snouden moli Putina za azil
Pored Ekvadora i Islanda, Snouden traži azil i u Austriji, Boliviji, Brazilu, Kini, na Kubi, u Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Indiji, Italiji, Irskoj, Holandiji, Nikaragvi, Norveškoj, Poljskoj, Rusiji, Španiji, Švajcarskoj i Venecueli.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin, prethodno je ponudio Snoudenu mogućnost podnošenja zahtjeva za dobijanje azila u Njemačkoj. Uslovi su, međutim, bili da Snouden prestane da nanosi štetu Sjedinjenim Američkim Državama. U najnovijim saopštenjima spominje se da Snouden toga ne želi da se pridržava.
„Državljanstvo kao oružje“
Prema saopštenju „Vikiliksa“, tridesetogodišnjak teško optužuje svoju domovinu. U jednom dokumentu sa njegovim potpisom, Snouden se žali da SAD žele da mu uskrate „ljudsko pravo“ da podnese zahtjev za dobijanje azila u drugim zemljama. Iako nije dokazano da je kriv za bilo kakav zločin, pasoš mu je proglašen nevažeći. Američka vlada sada ima novu strategiju te koristi „državljanstvo kao oružje“. U saopštenju koje je objavio „Vikiliks“, Snouden se prvi put obratio javnosti od bijega iz Hong Konga u Moskvu prije nedjelju dana. Ipak, još ne može sa sigurnošću da se tvrdi da li je dokument koji je objavio „Vikiliks“ zaista napisao Snouden.
Snouden takođe prebacuje američkoj vladi da vrši pritisak na razne zemlje da odbijaju njegov zahtjev za dobijanje azila. Za predsjednika SAD Baraka Obamu čitav slučaj postaje sve veći diplomatski debakl.
Autori: Marko Langer / Boris Rabrenović (dpa, rtr)
Odgovorna urednica: Marina Martinović