1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Snowdenov kompleks" u parlamentarnom odboru

Marcel Fürstenau/Azer Slanjankić8. maj 2014

Pod kojim uslovima je moguće ispitivanje Edwarda Snowdena u istražnom odboru njemačkog parlamenta? O ovom pitanju još uvijek traje spor među parlamentarcima. Odličan razvoj događaja za vladu u Berlinu.

https://p.dw.com/p/1Bvdj
Foto: Reuters

Na prvi pogled svi imaju isto mišljenje. Opozicija u Bundestagu, Lijevi i Zeleni, ovog četvrtka (8.5.2014.) žele uložu zvanični zahtjev za saslušanje Edwarda Snowdena. Njegov iskaz se traži u parlamentarnom odboru koji istražuje špijunske aktivnosti američke agencije NSA.

Nema problema, signaliziraju demokršćani i socijaldemokrate. Međutim, đavo se krije u detaljima. Opozicija želi da bivšeg saradnika agencije NSA, koji je javnost i upoznao s razmjerama globalnog špijuniranja, ispita u Berlinu.

Roderich Kiesewetter (CDU) je predsjedavajući Istražnog odbora
Roderich Kiesewetter (CDU) je predsjedavajući Istražnog odboraFoto: picture-alliance/dpa

Demokršćani to odbacuju. Oni favorizuju svjedočenje putem video-linka. Snowden se nalazi u Rusiji gdje je dobio azil. Putem video-linka on je svjedočio i pred Odborom za ljudska prava pri Evropskom parlamentu u Strazburu. Socijaldemokrate u načelu prihvataju oba načina svjedočenja.

Kod ovakve rasprave u drugi plan je potisnut zadatak koji stoji pred parlamentarnim odborom. Riječ je o brizantnim pitanjima poput ovih: da li su njemačka vlada ili njena obavještajna služba znali, a možda i učestvovali u sveobuhvatnom špijuniranju, te da li su od toga i same imale koristi? Demokršćanin Roderich Kiesewetter smatra da je Snowden stoga samo jedan od brojnih mogućih svjedoka.

Svjedoci su i Merkel i Schröder

Žestoko suprotstavljenih osam članova parlamentarnog odbora postiglo je kompromis oko liste sa oko 100 svjedoka koje žele da ispitaju. Na listi su i kancelarka Angela Merkel i bivši kancelar Gerhard Schröder. Tu su i tri šefa diplomatije: sadašnji Frank-Walter Steinmeier, te bivši Joschka Fischer i Guido Westerwelle. Razlog zbog kojeg će biti ispitano ovoliko bivših ministara, ali i funkcionera obavještajne službe je namjera odbora da svojim radom obuhvati aktivnosti koje su počele još 2001. - u godini terorističkih napada u Njujorku.

Gremijum je, dakle, veoma ambiciozan. Međutim, unutar gremijuma se očito ne ponašaju svi po pravilima "fair playa". Postoje razna međusobna prebacivanja, posebno u slučaju Edwarda Snowdena. Opozicija je u namjeri da ga ispita na teritoriji Njemačke spremna da potegne i Ustavni sud.

Martina Renner insistira da lično ispita Snowdena
Martina Renner insistira da lično ispita SnowdenaFoto: picture-alliance/dpa

Članica odbora iz redova Lijevih, Martina Renner, insistira na tome da bivšeg saradnika agencije NSA ispita "slobodno, opsežno i neposredno". Ona tvrdi da to nije moguće ako on govori preko video-linka ili ako se saslušanje obavi u Moskvi. Osim toga, ona smatra da bi u vrijeme krize u Ukrajini bila greška da se istražne radnje obavljaju "uz milost Putina".

Trikovi i svađe

Konstantin von Notz je član odbora iz stranke Zelenih. On prebacuje vladajućoj koaliciji da raznim trikovima ustvari odugovlači ispitivanje Snowdena. Demokršćani i socijaldemokrate to odbijaju. Oni žele da ispitaju Snowdena do ljetnje pauze u radu parlamenta, do 3. jula. Kada i kako - to je samo stvar procedure, tvrde socijaldemokrate. Oni kažu kako je za njih važno i da se garantuje bezbjednost za Snowdena, te da ne isključuju nijednu opciju.

Christian Flisek predstavlja socijaldemokrate u Istražnom odboru
Christian Flisek predstavlja socijaldemokrate u Istražnom odboruFoto: picture-alliance/dpa

Potpuno drugačiji stav ima vlada u Berlinu. Ona je u posebnom dokumentu koji je označen oznakom "povjerljivo" u prvi plan istakla vanjske i sigurnosnopolitičke interese Njemačke. U vladi strahuju da bi ispitivanje Snowdena imalo "negativne posljedice po njemačko-američke odnose", a posebno po "saradnju sa američkim sigurnosnim organima".

Lijevi ogorčeni stavom vlade

Demokršćanin Kiesewetter podržava taj stav i ukazuje da postoji međusobni sporazum o izručenju između Njemačke i SAD. Vlasti SAD su izdale potjernicu za Snowdenom i na osnovu tog sporazuma bi on, čim dodirne njemačko tlo, morao biti uhapšen i izručen.

Kiesewetter zbog toga ni pod kojim uslovima ne vidi opciju da se bivši saradnik agencije NSA ispita na teritoriji Njemačke.

Andre Hahn, koji je član Odbora iz redova Lijevih tvrdi da je stav vlade izražen u povjerljivom dokumentu "čista drskost".

U Vladi nisu mnogo zabrinuti zbog ovakvih izjava. Što duže i što više se spore članovi Odbora, to se manje govori o temi o kojoj bi trebalo da se razgovara: o bezgraničnom špijuniranju koje sprovode "prijateljske" obavještajne službe.