Spali pa gradi!

List «Münchener Merkur» piše: ”Možda se ova zemlja sada konačno budi i poduzima brutalne korake protiv podmetača požara – na šta su do sada bezuspješno ukazivali kritičari konzervativne vlade. Dugo je paljenje dragocjenih šuma sa ciljem da se domognu jeftinog zemljišta za gradnju važilo kao kavaljerski delikt. Podsjećamo da u Grčkoj propisi zabranjuju izgradnju u šumama , ali ne i na izgorjelom šumskom zemljištu. Ukoliko se pokaže da je katastrofalan menadžment krizom suodgovoran za vatreni oragan koji hara nad ovom zemljom , pad vlade bio bi posljednji čin ove tragedije. Jer, birači u Grčkoj nisu ništa manje osvetoljubiviji od starogrčkih bogova” .

U listu «Tageszeitung» iz Berlina o ovoj temi čitamo: ”Svaljujući krivicu iskuljučivo na kriminalne podmetače požara , grčki premijer Karamanlis suviše olako shvata situaciju. Prvo, on time želi da skrene pažnju sa neuspjeha svoje vlade kada je riječ o prevenciji od požara. Drugo, izbjegava da odgovori na pitanje zašto je država učinila tako malo u borbi protiv paljenja šuma radi dobijanja zemljišta za izgradnju. Ako špekulanti još uvijek mogu da se nadaju da će izgorjele površine ranije ili kasnije postati placevi za izgradnju kuća, onda je jasno da državne i opštine vlasti u Grčkoj snose odgovornost. ”

Zagrijavanje zemlje glavni krivac?

Uvodničar lista»Handelsblatt» smatra da su požari osnovni problem zemalja na obali Sredozemnog mora. ”Protiv suše, jakog vjetra i podmetača požara, ovih dana je nemoćna i najbolja vatrogasna služba. Ipak, nije ovdje riječ samo o nadmoćnoj sudbini kojoj su bespomoćno izložene pogođene zemlje. To što se danas dešava dijelom je posljedica mnogih, pojedinačnih pogrešnih razvoja koje su mnoge vlade ignorisale ili čak podržavale- riječ je o izmjenjenim strukturama naseljavanja, bezskrupuloznoj gradnji na obali , uništavanju šuma i njihovo potiskivanje kako bi se dobilo zemljište za gradnju.»

«Badischen Zeitung» smatra da zagrijavanje zemlje Sredozemlju sve češće donosi ekstremne temperatire i suše. Međutim, ono što se danas dešava na području od Turske do Portugala gdje je izgorjelo daleko više šimske površine nego 60-tih, ne može se u potpunosti povezati sa promjenom klime. Katastrofa koja je zahvatila Grčku sada ne bi trebala biti povod za diskusije o preopterećenosti vatrogasaca, nerazrađenim planovima o katastrofi ili o kasnom traženju pomoći od partnera iz EU. Trebalo bi se prije sveg zamisliti nad pitanjem- kako spriječiti vatru i njeno podmetanje. EU bi možda trebala zabraniti gradnju na šumskim područjima koje je požar opustošio.»