Spomenici spoticanja ispred mostarske „inat kuće“

„Mi smo još 1996., podigli spomen-križ osmorici pripadnika HVO-a, kaže predsjednik Udruge hrvatskih branitelja „Zavjet“ Franjo Cvitković. No, kada se prostor oko ruševina zgrade Treće osnovne škole očistio i objekat počeo uređivati u Gradsku vijećnicu, ukazao se križ. Kako su bošnjački vijećnici zbog toga negodovali i tražili negovo uklanjanje, udruga „Zavjet“ odlučila je umjesto križa napraviti spomenik u obliku stećka, rad akedemskog slikara Andreja Gvozdena. Cvitković kaže kako su za postavljanje tog spomenika u parteru Gradske vijećnice, zatražili i dobili odobrenje Gradskog odjela za urbanizam.

No, bošnjački vijećnici time nisu bili zadovoljni. Odlučili su bojkotirati svečano otvorenje novoizgrađene Mostarske vijećnice, krajem ožujka, a noć kasnije, na novu zgradu gradskog parlamenta je pucano. U policijskom izvješću stoji kako je "očevidom utvrđeno oštećenje ispod prozora na prvom katu Gradske vijećnice sa istočne strane nastalo od metaka, dok je ispod prozora pronađeno pet čahura".

Kako „stećak“ nije uklonjen, dvadeset dana kasnije ispred Gradske vijećnice, bez odobrenja gradskog odjela za urbanizam, osvanuo je drugi spomenik - u obliku „Ljiljana“ - pripadnicima Armije BiH. U gradu je od tada primjetan strah da „rat spomenicima“ ne preraste u nešto mnogo gore.

Šuta: „Gradsko vijeće treba odlučiti“

Predsjednik Kluba vijećnika SDA Adil Šuta kaže kako je parter Gradske vijećnice u vlasništvu Gradskog vijeća koje je trebalo donijeti odluku koji spomenici se tu mogu nalaziti.

„ Mi i sada na tome insistiramo, da Gadsko vijeće o tome donese odluku. U svakom slučaju nije prihvatljivo da se tu nalazi spomenik samo jednog naroda. Trebamo naći rješenje s kojim će biti zadovoljni svi konstitutivni narodi i svi građani Mostara“, kaže Šuta za Deutsche Welle.

Šuta smatra kako je riješenje da oba spomenika ostanu gdje jesu, ili da se umjesto njih, ili pored njih, podigne još i spomenik svim žrtvama rata u Mostaru. Njegov kolega, dopredsjednik Gradskog vijeća Mostara iz HDZ BiH Danijel Vidović nije protiv podizanja spomenika svim stradalim u Mostaru, ali na nekoj drugoj lokaciji, jer, ispred Gradske vijećnice, kaže, više nema prostora.

Kompromisno rješenje

„Spomenik u obliku stećka nikoga ne vrijeđa. On je postavljen na mjestu gdje se već nalazilo spomen obilježje u obliku križa, kao kompromisno rješenje. No, bošnjački vijećnici to su namjerno protumačili kao provokaciju, i onda su pod okriljem kišnog nevremena, nelegalno postavili spomenik pripadnicima Armije R BiH. Naš stav je da spomenici, koji imaju odobrenja, trebaju ostati, a oni koji ta odobrenja nemaju nadležne institucije trebaju ukloniti“, kaže Vidović.

Špekulira se kako je spomenik pripadnicima Armije BiH postavilo Udruženje obitelji poginulih šehida i boraca Armije BiH. No, predsjednik tog Udruženja Mustafa Mešić nije nam bio dostupan za komentar. Predsjednik mostarske podružnice Saveza logoraša BiH Tarik Tanović smatra kako ne bi trebalo postavljati spomenike na mjestima gdje mogu izazvati nacionalne tenzije.

„Tužno je što su spomenici kamen spoticanja, to je stvarno tužno, jer oni obilježavaju nečije postojanje i nečiju tegobu ili patnju, kaže Tanović

Predsjednik Udruge Zavjet Franjo Cvitković kaže kako nema ništa protiv spomenika Armije R BiH, koji se nalaze u istočnom dijelu grada, ali mu smeta da se spomenik postavlja, mimo dozvole gradskih vlasti, i uz to "još na mjestu gdje pripadnika Armije R BiH nikada nije bilo". Međutim, mostarski Bošnjaci navode da su upravo na tom mjesti ginuli i pripadnici Armije R BiH.

Autor: Milan Šutalo

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić