030211 EURO-Rettungsschirm umstritten

Ekonomska politika je pola psihologija. Zbog toga Evropska komisija želi po mogućnosti što moćniji Fond za zaštitu eura, ili kako ga još zovu „kišobran spasa“, kako bi finansijskim tržištima signalizirala: Možemo spasiti i Španiju. No, pojedine zemlje su protiv, prije svih Njemačka. Prema riječima njenih zvaničnika, pomenuti Fond sa današnjih nominalnih 750 milijardi eura je dovoljno velik. Kada i kako bi on trebalo da se poveća, o tome će raspravljati predstavnici 17 zemalja euro zone i Evropske komisije na samitu Evropske unije koji se održava danas (04.02) u Bruxellesu.

Prema riječima predstavnika njemačke vlade, rasprava koju su nedavno u Berlinu o volumenu Fonda za zaštitu eura vodili kancelarka Angela Merkel i predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso bila je „živa“. No, to je diplomatski opis onog što se uistinu tog dana dešavalo između kancelarke i predsjednika. Angela Merkel je protiv, jer zna da bi svako povećanje danas teoretski 750 milijardi eura velikog „kišobrana spasa“ na kraju moglo opteretiti njemačke poreske obveznike:

„Sada imamo jednu zemlju pod kišobranom. To je Irska. Dakle, volumen Fonda je daleko od toga da bude iscrpljen. Ali, mi dodajemo, kao što smo to uvijek i radili još od grčke krize, da stojimo uz euro i da ćemo uraditi ono što je neophodno.“

Ko će platiti račune?

Evropska komisija, međutim, smatra da je Fond za zaštitu eura nedovoljan kako bi se smirili pojedini investitori koji na berzi špekuliraju s tim da Portugal ili čak i Španija neće biti u stanju da plate svoje dugove. Olli Rehn, evropski komesar za monetarna pitanja kaže:

„Prema mišljenju Evropske komisije, raspoloživi kapital Fonda za zaštitu eura se mora povećati, te proširiti mogućnosti za akciju.“

Kapital, kojim Fond stvarno može da raspolaže iznosi oko 250 milijardi eura. To bi bio udio 17 zemalja euro zone i Švedske. Uz to bi još došlo i 60 milijardi iz zajedničkog budžeta Evropske unije. Međunarodni monetarni fond bi dodao svoja sredstva, tako da bi ukupna efektivna količina pomoći iznosila 465 milijardi eura. Predsjednik Evropske komisije Barroso želi povećati Fond zbog eventualne nove krize, a njemački ministar finansija Wolfgang Schäuble želi prvo da razjasni ko će platiti račun. Njemačka bi kao najveća članica euro zone morala na raspolaganje staviti lavovski dio kreditnih garancija.

Skreće se pažnja sa stvarnih problema

No, prema mišljenju profesora ekonomije Clemensa Feusta sa Univerziteta u Oxfordu, spor oko povećanja Fonda za zaštitu eura skreće pažnju sa stvarnih problema:

„Problem nije u tome da ne bi bilo dovoljno kredita za Grčku ili Irsku. Problem je da te zemlje najvjerovatnije više neće moći otplatiti svoje dugove.“

Clemens Feust navodi da će poreski obveznici na kraju morati da preuzmu dugovanja Grčke i Irske od privatnih povjerilaca i ostalih zemalja euro zone. O toj osjetljivoj temi se neće razgovarati samo na samitu u Bruxellesu. Kancelarka Merkel želi da odluka o Fondu za zaštutu eura bude donesena tek u martu. Mnogi drugi zaključci će se pomjeriti do juna. Predsjednik Evropske komisije Barroso, koji sada naglašava zajedništvo sa Merkelovom i Njemačkom kao najvažnijim donatorom, smatra da treba djelovati brzo:

„Mi u Komisiji činimo sve da se to hitno uradi. Ukazujemo na to da je kriza također i šansa da uradimo ono što je u prošlosti uvijek bilo prolongirano.“

Autori: Bernd Riegert / Senad Tanović

Odg. ured.: A. Slanjankić