Spor u Evropskoj uniji oko izbjeglica

Schweriner Volkszeitung piše: "Nema govora da do sada Italija nije mogla izaći na kraj sa talasima izbjeglica. Ukoliko bi Rim međutim počeo izbjeglicama davati velikodušne dozvole boravka, koje praktično pozivaju na odlazak u druge zemlje EU, to bi samo zaoštrilo situaciju i dalo potpuno pogrešan signal", piše Schweriner Volkszeitung.

Muenchener Merkur dodaje: "Berluskonijeva prijetnja da će svim izbjeglicama iz Afrike dati turističke vize je drska ucjena. Na žalost je i odgovor Njemačke da će zatvoriti svoje granice potpuno pogrešan."

Tageszeitung iz Berlina kritikuje njemački stav: "Ministar unutrašnjih poslova Njemačke Friedrich odbija da shvati odgovornost Evropljana za izbjeglice, koji stižu u Italiju, Grčku ili na Maltu. On bi želio da izbjeglice budu u nadležnosti zemalja, koje predstavljaju vanjsku granicu Evropske unije", piše ovaj list.

Nordbayerische Kurir ističe: "I dok se članice Evropske Unije svađaju, očajne izbjeglice, muškarci, žene i djeca bore se za goli život, u prepunim čamcima na moru. Pri tome se ne radi o tome da se otvore vrata za dolazak izbjeglica, koje bježe od siromaštva u potrazi za boljim životom. Radi se o tome da se spase njihovi životi i da im se obezbijedi minimum ljudskog dostojanstva. Za Evropu, koja se obavezala na humanost, nema većeg prioriteta."

"Evropskoj Uniji ponovo je teško pronaći zajedničku strategiju", konstatuje Westdeutsche Allgemeine Zeitung iz Essena i dodaje: "A ta strategija morala bi da djeluje u Sjevernoj Africi i to davanjem političke i ekonomske podrške slobodarskim snagama. To bi ljude moglo stimulirati da ostanu u svojim zemljama. No, dok to ne uspije, teret izbjeglica mora biti podjednako raspoređen", konstatuje Westdeutsche Allgemeine Zeitung.

Grobovi nakon godišnjice nesreće u Smolensku

Povodom godišnjice avionske nesreće, u kojoj je život izgubio poljski predsjednik Leh Kačinski zajedno sa suprugom i u pratnji 94 visokih poljskih oficira i zvaničnika, Frankfurter Allgemeine Zeitung piše: "Smolensk je trebao biti samo međustanica na putu visoke poljske delegacije za Katin.

Katin je mjesto u kojem je, po naredbi Staljina ubijeno 22.000 poljskih oficira. Njima je poljski predsjednik Kačinski želio odati počast i uopšte podsjetiti na ovaj zločin. Kačinski nije bio u dobrim odnosima sa Moskvom i od vodstva u Kremlju stalno je tražio da prizna istinu. Avionska nesreća dovela je zapravo do toga da ruski politički vrh donese odluku da se prikaže film Andrzeja Wardasa o masakru u Katinu.

Tako je avionska nesreća bila povod da mnogi Rusi saznaju za ovaj zločin. Ankete su pokazale da polovina Rusa ništa nije znala o tome, a dvije trećine, koje su o tome znale, nasjele su sovjetskoj propagandi i povjerovale da su zločin počinili Nijemci. U novembru je i ruski parlament Duma osudila masovna ubistva u Katinu, koji je Staljin osobno naredio. Duma je odala i počast svim drugim žrtvama staljinističkog režima. U šumama Katina stradalo je i najmanje 9.000 građana Sovjetskog Saveza. Ruski predsjednik Medvedjev rekao je u Smolensku da je cijelo tadašnje sovjetsko rukovodstvo snosilo odgovornost za taj zločin. "

Autor: Jasmina Rose

Odg. urednik: Mehmed Smajić