Srbi ne daju djeci da idu u školu sa Romima

Od 480 učenika, 80 odsto čine Romi, pa se tako, umjesto zajedništva, sprovodi segregacija romske djece, kojoj najveći problem predstavlja nepoznavanje srpskog jezika, jezika zemlje u kojoj su rođeni i žive. Od 24 odjeljenja, u 11 su samo djeca iz romske nacionalne zajednice, ostala su mješovita. Po prvi put ove jeseni u prvi razred nije upisano ni jedno srpsko dijete. Goran Filipović, direktor škole Petar Tasić, koja se nalazi stotinjak metara od romskog naselja u leskovačkom kvartu Podvorce, krivi Zakon o školstvu, ali i roditelje Srbe.

„Kada je došlo do toga da roditelj može da bira u koju će školu da upiše svoje dijete, od tog trenutka dolazi do osipanja djece srpske nacionalnosti. Razloge treba tražiti  u stereotipnom mišljenju roditelja većinske srpske populacije o romskoj populaciji. Roditelji ne pitaju koji će učitelj da uči djecu, nego koliko će djece romske nacionalnosti poći u prvi razred“, objašnjava Filipović.   

Istine radi, odliv srpske djece iz škole „Petar Tasić“ počeo je još u vrijeme važenja odredbe o rejonizaciji, tako što su roditelji mijenjali adrese stanovanja neposredno prije upisa u školu. „Dešava se da učenici, koji žive preko puta škole ili u čak u blizini školskog dvorišta, odlaze u okolne škole koje su udaljene“, naglašava direktor škole.

Izolacija romske djece

Rezultat ovakve situacije je postupna izolacija romske djece, od kojih mnoga ne znaju ni jednu srpsku riječ. I njima i prosvjetnim radnicima pomoć pruža jedan romski asistent, što je nedovoljno, pa su učitelji primorani da neke romske riječi uče od svojih đaka.

„Naučila sam reči: kundre, to znači cipela, beštele, znači sedi dole, avakari, dođi ovamo. Uglavnom razumijem, ali ne govorim romski jezik. Ali, ovo je škola gdje se djeca školuju na srpskom jeziku i oni treba da nauče srpski jezik“, priča učiteljica Snežana Živković.

Lidija Nešić, iz odsjeka Ministarstva prosvjete u Leskovcu, zadužena i za problematiku u obrazovanju Roma, kaže da predstoje sastanci tog ministarstva sa lokalnom samoupravom i direktorima drugih škola, ali da ne očekuje velike izmjene. „Da se, možda, ipak, malo više vodi računa o rejonalizaciji koju je napravila Skupština opštine, da škola „Petar Tasić“ ponudi neke atraktivnije programe kako bi privukla djecu“, možda bi se situacija i promijenila, kaže Lidija Nešić.

Direktor Filipović, pak, tvrdi, da je nastava u školi „Petar Tasić“ davno modernizovana, sa dvije multimedijalne i jednom ekološkom učionicom, da se drži pripremna nastava i produženi boravak, gdje se djeci dijeli hrana, obuća i odjeća, ali i dopunjuje znanje. Uprkos tome, dodaje, škola je zaboravljena i od države i od grada.

Autorka: Milica Ivanović
Odg. urednica: Jasmina Rose