Srbi nezadovoljni u Hrvatskoj

Nezadovoljni su posebno Srbi. Oni se, 14 godina nakon rata, osjećaju ugroženima. U selu Veljun koje se nalazi u regionu Kordun, u centralnoj Hrvatskoj, na prvi pogled vlada mir. U ovom planinskom predjelu, 35 kilometara udaljenom od Karlovca, rođen je prije 50 godina Mileta Stipić. Ovaj bivši policajac upravo se okušava kao lokalni političar u jednoj srpskoj partiji u gradiću Slunj, udaljenom 20-tak kilometara od njegovog rodnog sela. Stipićevo rodno selo je početkom rata u Hrvatskoj 1991 godine, bilo pod kontrolom srpskih ustanika. Samoproklamovanu Republiku Krajinu je hrvatska vojska u ljeto 1995 godine vratile pod kontrolu Hrvatske. Time je okončan oružani sukob ali ne i nasilje, prisjeća se Stipić: „Ovdje nisu vođene borbe ali je nakon rata bilo pljačkanja i uništavanja. 1995 godine su pobjegli skoro svi stanovnici. U Veljunu je naprimjer ostalo svega šest,sedam osoba. Jedna majka i njena kćerka ubijene su u krevetu. Jednom muškarcu je pucano u noge. Jednoj baki je odsječena glava. Neozljeđena su tamo ostala samo dva Hrvata.“

„Bjekstvo je spasilo živote“

Za ubistva i zlostavljanja Srba od strane hrvatskih trupa vodi se proces pred Haškim tribunalom. Mileta Stipć je ubijeđen da su mnogi njegovi sugrađani samo bijegom u Bosnu i Hercegovinu ili Srbiju uspjeli spasiti živote. U Hrvatskoj je prije rata živjelo 600.000 Srba, a sada ih je oko 200.000. Vlada u Zagrebu se ozbiljnije brine o zaštiti prava manjina samo pod pritiskom Evropske unije

Raspoloženje Hrvata prema Srbima još uvijek je sve drugo do prijateljsko. Desetine hiljada Hrvata redovno slave nastupe nacionalistički nastrojenog pjevača Thomsona. Organizacije za zaštitu ljudskih prava njegove tekstove svrstavaju u fašističke, a njegovi koncerti u inostranstvu se često zabranjuju. Gradonačelnik Splita nedavno je javno izjavio kako je sretan što u porodici nema Srba jer oni, kako je rekao, Hrvatima nisu donijeli ništa dobro.

Ustavom zagarantirana prava

Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS) od 2004. godine sudjeluje kao manji partner u nacionalno-konzervativnoj hrvatskoj vladi i od tada su prava manjina čvrsto utemeljena u ustavu.

Borac za zaštitu ljudskih prava, Hrvatica Jelka Glumičić s velikom nadom gleda u budućnost. Ona je decenijama pomagala Srbima, povratnicima na Kordunu: „Postoje sela u koja su se ljudi već ranije vratili, naravno uz pomoć humanitarnih organizacija. Vode normalan život, njihove kuće ponovo su izgrađene. Dolazi istina uvijek iznova do incidenata ali ni izdaleka više nije kao prije. Mislim da se ne treba bojati suživota. Mislim da su Srbi i Hrvati jedan narod: imaju isti jezik, isti mentalitet, sve.“

Mileta Stipić ne djeli međutim njeno mišljenje. On kaže da su se u selo Veljun vratili samo stariji i da je u cijeloj zemlji situacija slična. Mladi Srbi zbog svog porijekla imaju manje šanse da dobiju posao u javnim institucijama. Obično im se nude poslovi koji su loše plaćeni, ljuti se lokalni političar Mileta Stipić.

Autor: Filip Slavković/Belma Fazlagić

Odg. urednica: Jasmina Rose