Srbi sa Kosova bojkotuju pregovore

Zapravo bojkot kosovskih Srba ne predstavlja iznenadjenje. Još od početka pregovora o budućem statusu ove autonomne provincije u martu ove godine navikli smo se na nepomirljivo suočavanje suprotstavljenih stavova obje strane.

Medjunarodni posrednici dobro znaju da se po pitanju prava manjina radi o delikatnoj formulaciji, koja skriva puno zapaljivog potencijala. Upravo zato na ovoj rundi pregovora oni nisu željeli govoriti o pravima manjina, već o pravima nacionalnih zajednica. Ako sada kosovski Srbi nisu spremni na ovakve kompromise, to baca još jednu sjenu na ionako razvučene pregovore. Puno važnija vijest je medjutim da se razgovori nastavljaju. Ekstremni hardlineri napustili su pregovorački sto, ostali su drugi Srbi pod vodjstvom srbijanskog premijera Vojislava Koštunice. I to već pola godine, u kojoj nije došlo do suštinskog napretka.

Ako Srbi nastave sa pregovorima to znači da oni ipak žele da razjasne stvari, neovisno od toga šta će Vijeće sigurnosti odlučiti o Kosovu. To znači da oni sami žele uticati na pregovore, što je bolja solucija nego kada se rješenje iznudi. Konkretno je riječ o budućoj decentralizaciji Kosova. Dok kosovski Albanci nastoje da sve strukture uprave centraliziraju, kosovski Srbi teže što jačoj povezanosti sa paralelnim strukturama u Beogradu, koje ih i finansiraju. Niko ozbiljno ne vjeruje da će se suprotstavljene strane u Beču dogovoriti po ovom pitanju. Naprotiv, svi posmatrači vjeruju da će se Vijeće sigurnosti odlučiti na takozvanu uslovljenu nezavisnost, sa rokovima i medjunarodnom prisutnošću. Vlada u Beogradu uložiće prigovor kako bi sopstvenim biračima dokumentirano prikazala kako je učinila sve, što je bilo u njenoj moći.

Od centralnog značaja biće ustupci, koje medjunarodna zajednica ponudi Beogradu, kako bi mu olakšala gubitak Kosova. Ukoliko želi da očuva svoju vjerodostojnost, onda mora ispuniti obećanje i nastaviti sa procesom približavanje Srbije euro-atlanskim strukturama. Srbiji je, više nego ikada ranije, potrebna jasna perspektiva ulaska u Evropsku uniju. Samo će takva perspektiva doprinijeti slabljenju radikalnih snaga i nakon godina izolacije jačanju nade kod mlade generacije u preokret.

Verica Spasovska