Srbi u Srbiju, Albanci u Albaniju

U članku pod nazivom «Srbi u Srbiju, Kosovari u Albaniju» «Sueddeutsche Zeitung» prenosi kontraverzno mišljenje posljednjeg njemačkog ambasadora u Jugoslaviji Hans Joerga Eiffa o rješenju statusa Kosova:

«Pregovori o budućem statusu Kosova morali bi se posmatrati propalim. Ahtisarijev plan o nezavisnosti Kosova Vijeće sigurnosti UN-a neće prihvatiti jer će Rusija i Kina uložiti veto. Protiv priznavanja Kosova kao države govori podjela, prisutna od rata 1999-te. Podjelu Kosova u sadašnjoj situaciji prihvatili bi samo Srbi. Albanci ne, jer bi na taj način izgubili sjeverni, srbijanski dio Kosova, bogat ugljem i boksitom. Potrebi Albanaca za vlastitim identitetom moglo bi biti udovoljeno unutar Albanije, na taj način što bi dobili autonomiju. Vlada u Tirani bolje bi štitila manjine, koje bi ostale na Kosovu. To bi imalo više smisla nego autonomija koju Beograd nudi Kosovu u okviru Srbije.»

piše posljednji njemački ambasador u Jugoslaviji Hans Joerg Eiff i dodaje:

«Pri tome bi se moralo voditi računa da kasnije ne dodje do povećanja albanskih teritorija, jer Albanci žive i u dijelovima Makedonije, Crne Gore i Grčke. Isto tako se mora osigurati teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Jer, dogovor o statusu Kosova ne smije dovesti do toga da Srbi i Hrvati dobiju nadu da se mogu otcijepiti i pripojiti svojim maticama Srbiji i Hrvatskoj, po motu, ako je moguća promjena granica u jednom dijelu bivše Jugoslavije, zašto to ne bi bilo moguće i u drugom?

kaže se u članku posljednjeg njemačkog ambasadora u bivšoj Jugoslaviji Hans Joerg Eiff-a, kojeg prenosi «Sueddeutsche Zeitung» iz Muenchena. Tri dana nakon izbora ultranacionaliste, Šešeljevog sljedbenika i radikala Tomislava Nikolića za predsjednika srbijanskog parlamenta, Srbija je preuzela predsjedavanje Ministarskim komitetom Vijeća Evrope u Strazburu, piše «Frankfurter Allgemeine Zeitung» i dodaje:

«Činjenica da je predstavnik Miloševićevog režima postao predsjednik srbijanskog parlamenta, pojačava sumnju evropskih institucija u sposobnost Srbije da predsjedava Ministarskim komitetom Vijeća Evrope. To je organ odlučivanja, čija je najvažnija zadaća zaštita demokratije i ljudskih prava u 46 zemalja članica. Predsjedavajući parlamentarne skupštine Vijeća Evrope, holandski senator van der Linden rekao je kako je pogodjen odlukom da Nikolić postane predsjednik parlamenta Srbije, podsjetivši da je saradnja sa Haškim tribunalom pravna obaveza, na koju se ova zemlja, pristupajući Vijeću Evrope, obavezala još 2003-e godine. U ministarskom komitetu zastupljeni su ministri vanjskih poslova zemalja članica Vijeća Evrope i njihovi predstavnici. Predsjedavajući rotiraju svakih 6 mjeseci po abecednom redu. Tako je sada došao red Srbija preuzme predsjedavanje Ministarskim komitetom Vijeća Evrope dok Crna Gora, što je koincident, danas postaje njegova 47- a članica.