"Srbija daleko od evropske normale"

"Nakon jugoslovenskih ratova, koji su uglavnom isprovocirani iz Beograda i skoro deset godina od svrgavanja Slobodana Miloševića, pristupanje EU je najvažniji vanjsko-politički cilj srbijanske vlade", piše Sueddeutsche Zeitung iz Muenchena u komentaru pod nazivom 'Srbija u žurbi' i dodaje:

"Kandidatura Srbije je zasluga predsjednika Borisa Tadića, koji je godinama stajao pod pritiskom nacionalističke i antievropske opozicije. Perspektive za učlanjenje u EU su političke elite u Beogradu i drugdje na Balkanu primorale da iza sebe ostave ratnu retoriku i krenu u provedbu reformi. Srbija je bez sumnje učinila puno, kako bi ispunila uvjete EU i ukidanje viza je dovoljan dokaz za to.

Pa ipak je zahtjev za kandidaturu, koji će danas biti podnesen u Štokholmu, preuranjen. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom, koji je predvorje za kandidaturu, još nije stupio na snagu jer nije uhapšen Ratko Mladić. Zahtjevom za kandidaturu Srbija je napravila drugi korak, preskočivši prvi. Skandalozno je da većina Srba i dalje odbacuje izručenje Mladića u Hag i da parlament u Beogradu nije osudio genocid u Srebrenici. Pa ipak su Italija, Španija i Švedska, protivno stavu drugih članica, ohrabrili Srbiju da podnese zahtjev za kandidaturu. EU, kada je u pitanju region Zapadnog Balkana, mora nastupati s jedinstvenim stavom, ukoliko želi osigurati mir.", zaključuje komentator lista Sueddeutsche Zeitung iz Muenchena.

Srbija kao lokomotiva!?

Neue Zuercher Zeitung donosi članak 'Evropska uspješna priča na Balkanu' u kojem se kaže: "Lokomotiva Zapadnog Balkana ponovo je u zamahu, tako barem pišu komentatori u Srbiji. Vremena ponižavajućeg čekanja u redovima ispred ambasada su prošla. Za građane BiH, Kosova i Albanije postoji nada da će i one uskoro prevazići izolaciju u kojoj se nalaze. To je pozitivan razvoj događaja i predstavlja vraćanje u stanje, kakvo je bilo prije raspada Jugoslavije, naravno sa izuzetkom Albanije. Samo da li je Srbija zaista lokomotiva, kako to nastoje predstaviti njeni političari? Ono što se prikazuje kao proces evropskih integracija je zapravo transformacija, koja se na Balkanu nije odvijala linearno.

Titov model jugoslovenske integracije propao je zbog deficita demokratije. U ekonomskom smislu nije sve bilo tako loše, kao što se činilo u vrijeme reformi 1989. Slovenija je prkosila duhu vremena i uzdržano privatizirala svoju privredu. Ova alpska državica prva je stupila u EU. Njen oprezni kurs, sada je to jasno, nije bio pogrešan.

Za vrijeme transformacije u Sloveniji se razvila demokratska svijest, kao regulator politike. Posljedica je država kao zajednica svih građana, koji u sopstvenom interesu prate šta rade njihovi političari. Od ovakve evropske normalnosti, ostale bratske republike su daleko i, kako se to u Sloveniji kaže, istrajavaju u predhistorijskom stanju. EU se nije dala zavarati sjajem glavnog grada Hrvatske Zagreba. Mlada država mora pokazati da ima kontrolu nad mračnim snagama, koje karakteriše sprega politike i zločina, i koje su imale dominaciju tokom ratnih godina. U Hrvatskoj su ratni zločinci poput Gotovine godinama profitirali od takvih paralelnih struktura, dok vrh države nije uspio napraviti proboj i poslati Hagu važne informacije koje su dovele do njegovog hapšenja."

Pred Srbijom tek ispit zrelosti

"Test zrelosti Srbija tek mora položiti. Nizozemska, od svih članica EU, najkonsekventnije traži izručenje Mladića i Hadžića. Beograd svoju evropsku podobnost mora pokazati i po pitanju Kosova, iako ni pet članica EU nije priznalo ovu najmlađu državu u Evropi. Ma kako na to gledali i okretali problem Kosova, čini se da proces evropskih integracija dostiže i najudaljeniji dio Balkana i da se pokazuje kao uspješna priča, koja rješava navodno nerješive konflikte", zaključuje Neue Zuercher Zeitung.

Autor: Jasmina Rose

Odg. urednik: Azer Slanjankić