1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Srbija ekonomski uzor za BiH?

Azer Slanjankić19. august 2008

Konflikt u Gruziji je i dalje tema broj jedan u njemačkim dnevnim listovima, ali se analizira i veliki interes investitora za ulaganja u Srbiju, te objavljuje članak o antologiji pod nazivom "Nema boga u Susedgradu".

https://p.dw.com/p/F0ea
Njemačka kompanija Flender proizvodi generatore za vjetrenjače u pogonu u Subotici
Njemačka kompanija Flender proizvodi generatore za vjetrenjače u pogonu u SuboticiFoto: picture-alliance/dpa

Frankfurter Allgemeine Zeitung piše o tome da su zapadni investitori otkrili Srbiju kao mjesto za ulaganje, a ako navedemo ono što piše u ovom članku onda je jasno da bi i BiH mogla da profitira od ovog trenda. U članku stoji:

Ako se zna da Srbija nije ni blizu otvaranja pregovora s EU i da su dio vladajuće koalicije postali socijalisti Slobodana Miloševića, od čije politike se nikada nisu distancirali, zaključak bi bio da bi zapadni investitori trebalo da zaobilaze ovu zemlju u širokom luku. Ipak, nije tako. Prve zapadne firme su svoje pogone iz susjedne Rumunije preselile u Srbiju, slijede i ostali. Na zapadu Rumunije nedostaje kvalifikovane radne snage, nezaposlenih skoro da i nema. Djelmično je razlog za to dolazak brojnih investitora, djelomično i odlazak radne snage na zapad, nakon što je Rumunija zajedno s Bugarskom ušla u EU. U nekim dijelovima Rumunije traje prava bitka za radnike, radnici više ne kucaju na vrata firmi nego obrnuto. U Bugarskoj je slično stanje. Ovoj zemlji nedostaje oko 20.000 građevinskih radnika, a u gradu Russe je jedna njemačka firma morala zaposliti stotinu varilaca iz Vijetnama jer ih u Bugarskoj nije mogla naći.

"Stanje u Srbiji bolje nego glas koji je bije"

U takvoj klimi su investitori spoznali da je stanje u Srbiji bolje nego što je glas koji je bije. Stvar se poboljšala pogotovo nakon smjene premijera Koštunice i pogotovo opštine u Vojvodini su uložile dosta napora da naprave efikasne lokalne vlasti koje uspješno pregovaraju sa strancima i nude im dobre u slove i brzu i nebirokratsku pomoć prilikom otvaranja pogona, stoji u listu Frankfurter Algemeine Zeitung, koji kao primjer uspjeha navodi gradić Inđiju koji je otvorio nekoliko industrijskih zona.

Novinar ovog lista napominje i sljedeće: investitori otkrivaju čak i nerazvijeni južni dio Srbije. Tamo nema industrijskih zona kao recimo u Inđiji u Vojvodini, ali cinično rečeno, vlada katastrofalna nezaposlenost, što je san svakog biznismena. Radnici zbog potrebnih viza ne mogu da isele u zapadnu Evropu, a bruto plate iznose oko 250 eura. Ne treba smetnuti s uma, završava novinar lista Frankfurter Allgemeine Zeitung da su plate u BiH i u Makedoniji još niže. Zvuči skoro kao preporuka biznismenima, ali i lokalnim vlastima u BiH da razmisle o iznesenim činjenicama.

Karahasan, Jergović i Štiks u novoj antologiji

Od ekonomije pravimo prelaz ka kulturi. Na njemačkom tržištu se pojavila antologija „Nema boga u Susedgradu“ koja je privukla pažnju lista Neue Zürcher Zeitung, koji piše:

Igor Štiks je jedan od autora u antologiji "Nema boga u Susedgradu"
Igor Štiks je jedan od autora u antologiji "Nema boga u Susedgradu"Foto: picture-alliance/dpa

Antologiju je sačinio zagrebački izdavač Nenad Popović, a u njoj su mjesta našli mlađi književnici s područja bivše Jugoslavije koji su se proteklih godina odupirali nacionalističkom ludilu i ratničkoj retorici. U zbirci su se našla djela Dževada Karahasana, Miljenka Jergovića i drugih. Sam Popović o ovoj knjizi piše: za razliku od svojih vršnjaka u Evropi, ova generacija autora gleda u mračnu budućnost. U krhotine svojih duša što je plod djelovanja generacije njihovih roditelja. Neue Zürcher Zeitung ističe pripovijetku „Na spakovanim koferima“ Igora Štiksa, rođenog Sarajlije, za koju piše kako kroz turbulentnu istoriju jedne porodice razotkriva sto godina balkanske istorije i nacionalističko ludilo.