Srbija gubi više od dvjesto miliona evra zbog embarga

U pojedinim reakcijama se upozorava da je odluka Prištine zapravo kršenje CEFTA sporazuma i da je štetna po slobodno kretanje ljudi, robe i kapitala, kao i da takav potez ugrožava pregovarački proces (dijalog Beograda i Prištine, op.ur.).

Prema zvaničnim podacima državnih institucija, obim razmjene sa Kosovom u 2010. godini je iznosio oko 400 miliona dolara (što je oko 270 miliona evra), a najznačajnije robe koje se isporučuju na Kosovo su električna energija, pšenica, šećer, crijep, hrana, dizel gorivo, sirova nafta, hartija, karton i lijekovi.

Istovremeno je sa Kosova u Srbiju stiglo robe u vrijednosti od 4,03 miliona dolara. Za prvih šest mjeseci 2011. godine iz Srbije je otpremljeno robe u vrijednosti od 202,8 miliona dolara, saopštila je Privredna komora Srbije, uz napomenu da Srbija ponovo ima znatan suficit u razmjeni sa Kosovom. Izvoz sa Kosova u Srbiju je praktično zanemarljiv, i tu ne bi bilo mnogo koristi od uvođenja principa reciprociteta kao odgovora na potez kosovskih institucija, ocjenjuju ekonomisti.

Roba će biti prepakivana u Crnoj Gori i Makedoniji

Odluka kosovskih vlasti je loša i njome se narušava slobodna trgovina, ocjenjuje za Dojče vele ekonomista Aleksandar Stevanović iz Centra za slobodno tržište. Dodatni problem je što sada Priština radi sve ono što je godinama zamjerala Beogradu, i sada je zapravo samo iskoristila priliku da i sama sprovede u djelo jednu takvu lošu praksu, kaže Stevanović:

„Mislim da će se udio robe iz Srbije, koji dolazi sivim kanalima na Kosovo i koji je i danas dominantan, jednostavno samo povećati, a da se efekti u praksi neće nešto posebno osjetiti. Takođe, moguće je da će dio legalnih tokova nastaviti legalno da funkcioniše, samo će roba biti prepakivana u Crnoj Gori i Makedoniji. Dakle, eto malo posla i za naše druge susjede.“

Najveću štetu će ipak pretrpjeti srpske kompanije, smatra Stevanović. Troškovi plasmana na Kosovo će poskupjeti, jer privrednici imaju dodatne troškove ukoliko to moraju da rade ilegalno, ili preko trećih zemalja. Obim robne razmjene sa Kosovom u svakom slučaju nije zanemarljiv za zemlju poput Srbije, ističe Stevanović, ali i dodaje da će dosta štete imati i kosovska strana. Poznato je da značajan dio robnog prometa Srbije i Kosova i dalje ide sivim kanalima, a nakon ovog embarga postoji opasnost da on skoro potpuno ode u sivu zonu, upozorava Stevanović:

„Jedan od rezultata će vjerovatno biti da će trpjeti i kosovski budžet isto tako, pošto jednostavno neće moći da evidentira tokove nekih roba, i da od toga nešto legalno i naplati. Ako nemate legalan ulaz negdje gdje nešto prodajete, činjenica je da na to ne možete naplatiti nikakve poreze“.

Politički pritisak kroz ekonomiju

Ekonomista Goran Nikolić iz Centra za novu politiku smatra da će ovaj potez kosovskih vlasti najviše ugroziti srpsku prehrambenu i industriju građevinskih materijala. Srbija ima rast izvoza, ali teško je osvojiti nova tržišta; ukoliko se ugrozi nekih 250 miliona evra godišnje razmjene, to znači i ugrožavanje nekoliko hiljada radnih mjesta, kaže Nikolić. U svakom slučaju, neko je procjenio da je ovo efikasan način da se izvrši politički pritisak na Srbiju, kaže Nikolić za DW.

„Ako je tačno, a mislim da je to bila i teza srpskih zvaničnika, da je embargo uveden uz prećutnu saglasnost zemalja Evropske unije, onda je to ipak opasna igra. Ne u smislu bezbjednosti, ali u smislu pogoršanja odnosa u regionu. Jer Srbija se stavlja pred svršen čin, i vrlo je malo vjerovatno da će biti spremna na neke političke ustupke. I mislim da ovo jača neke snage koje su za izolaciju, i to sa obje strane. Mislim da je sve vrlo rizično i, ako su htjeli da traže neke ustupke od Srbije, ovo nije dobar način. Teško će vlast u Srbiji biti spremna da zbog novca koji sam spomenuo napravi neke ustupke, jer je to politički za njih veoma rizično područje!“ - smatra Nikolić.

Mala šteta za veliku političku dobit?

S obzirom da je obim robne razmjene daleko na strani Srbije, očito su kosovske vlasti procijenile da zbog ovog poteza neće imati veliku ekonomsku štetu, a da će dobiti dosta političkih poena, primjećuje Goran Nikolić. Aleksandar Stevanović takođe smatra da je loše što se nekim ekonomskim sredstvima pokušavaju postići neki politički ciljevi.

Beograd se prema mišljenju Stevanovića u ovom trenutku ne može optužiti za nepopustljivost i tvrdoglavost, i bilo je dosta dobre volje da se olakša svakodnevni život, a da se finalno političko pitanje ostavi za neka druga vremena. Stevanović stoga smatra da je odluka kosovske vlade politikantska, i da ona neće uspeti dugo da ostane na snazi.

Autor: Ivica Petrović, Beograd
Odg. ured.: Marina Martinović