Srbija i njezin "Petar Pan sindrom"

U članku pod naslovom "Srbija je Petar Pan" Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) piše o projektu koji je proveo beogradski Centar za ljudska prava, kojemu je bio za cilj u fokus staviti "nacionalističko iskrivljavanje povijesti" u Srbiji i informirati javnost o tome. Provedena je reprezentativna anketa, gdje je ispitano 1.000 Srba, na teme poput nacionalne i crkvene povijesti, nacionalnog identiteta, fašizma i komunizma kao i ratova u bivšoj Jugoslaviji, navodi FAZ. Ovaj list prenosi da je pritom očito bilo da veliki utjecaj na mišljenje ljudi imaju državni mediji. "Beogradsku povjesničarku Radinu Vucetić, koja je jedna od autorica studije 'Vijesti iz prošlosti', ne čudi da se mnogi čvrsto drže nacionalističke slike Srbije. Ona navodi da se u tim mišljenjima Srbija poima kao nepobjediva zemlja, kao zaštitnica kršćanstva te da je odvajkada vodila samo pravedne ratove. Ta i za vrijeme jugoslavenskih ratova propagirana slika je, kako navodi pedagogica Radmila Radića koja je također sudjelovala u projektu, ojačala pravoslavnu crkvu u Srbiji i učinila ju sidromom jednog militantno-nacionalističkog konzervatizma. Povjesničarka Dubravka Stojanović uočava da još i danas u svjesnosti o povijesti kod Srba značajniju ulogu zauzimaju događaji iz Srednjeg vijeka nego iz modernog vremena. Ona navodi da bez mitova, Srbi jedva da bi se mogli snaći u sadašnjosti. Stojanović to naziva 'Petar Pan sindromom': kao nacija i društvo Srbija se plaši odrastanja i tako bježi u idealiziranu povijest. Rezultati studije su poslani ministarstvu obrazovanja, sveučilištima i školama diljem zemlje, ali nisu naišli na odziv", navodi FAZ.

Važnija bitka na Kosovu polju nego NATO bombardiranja

Ovaj list s tim u svezi navodi i primjer Kosova, odnosno odnosa Srba prema Kosovu, prenoseći odgovor ispitanika na pitanje koji je događaj, prema njihovom mišljenju, najznačajniji. "Na prvom mjestu, s 22 posto, je navedena bitka na Kosovu polju iz 1389. Bombardiranje NATO-a iz 1999. je, naprotiv tome, na posljednjem mjestu: samo tri posto ispitanika je u tome vidjelo važan događaj. No, pitanje Kosova zadaje glavobolje i stručnjacima koji se bave ispitivanjem konflikata. Bruno Schoch iz hessenske Fondacije za mirovna i istraživanja konflikata zaključuje u časopisu 'Osteuropa' (Istočna Europa) da proglašenje neovisnosti iz 2008. Kosovu ni u kojem slučaju nije pomoglo da dobije potpuni suverenitet. Prikladnije bi bilo govoriti o jednoj 'nadziranoj neovisnosti', koju kontrolira zbunjujući broj međunarodnih aktera - od Ujedinjenih naroda preko NATO-a pa sve do OSCE-a i Europske unije. Iako je u međuvremenu 85 država priznalo Republiku Kosovo." - piše FAZ.

Kosovom se bavi i Neue Zürcher Zeitung (NZZ). Međutim ne poviješću Kosova, nego najnovijim sukobima između KFOR-a i lokalnog srpskog stanovništva na sjeveru Kosova. NZZ naglašava da je KFOR, nakon što je pucano na njemačke vojnike, najavio da se neće libiti upotrijebiti i oštrija sredstva kako bi se uklonile barikade i uspostavio mir na sjeveru. "U Beogradu pored toga raste strah da bi taj konflikt mogao završiti izvan kontrole i proširiti se na druge regije. Načelnik Generalštaba vojske Srbije Milivoje Miletić je u intervjuu za 'Večernje novosti' izjavio da je vojska Srbije pripremljena da djeluje u slučaju konflikta. Ali i Miletić upozorava vojno rješenje problema, osobito zbog toga što jedno takvo rješenje, kako je kazao, ne može biti ni dugoročno ni stabilno", prenosi NZZ.

Igra mačke i miša oko prijelaza i barikada

Online izdanje lista Der Tagesspiegel se također osvrće na napetu situaciju na Kosovu i barikade, navodeći: "Igra mačke i miša oko prilaznih puteva prema graničnim prijelazima prema Srbiji kroz uspostavljanje, uklanjanje i ponovno postavljanje barikada prijeti da završi izvan kontrole. Borba oko budućnosti Kosova i daljnjeg približavanja Srbije Europskoj unije se trenutačno vodi na tri mjesta: na Srbima naseljenom sjeveru Kosova, u Beogradu i u Bruxellesu. Kako bi se mogući kandidatski status Srbije ipak spasio, vodeći srpski političari, poput vicepremijera Božidara Đelića i ministra vanjskih poslova Vuka Jeremića, su krenuli na kružno putovanje kroz EU. Istovremeno u Bruxellesu pregovaraju predstavnici Srbije i Kosova, Borislav Stefanović i Edita Tahiri, o 'tehničkim problemima'. Prema procjenama njemačkog ministra obrane Thomasa de Maizière-a i ministra vanjskih poslova Guida Westerwellea, svakim danom sve su manje šanse Srbije za dobivanje statusa kandidata." - prenosi Tagesspiegel.

Priredila: Marina Martinović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić