Srbija izlazi iz ćorsokaka

List Frankfurter Allgemene Zeitung (FAZ) o odlukama Skupštine Srbije piše:

„Na kraju sjednice koja je trajala više od dvanaest sati, Skupština je ovlastila srbijansku vladu da Općoj skupštini UN-a podnese rezoluciju čije bi usvajanje otvorilo put da se kroz pregovore dođe do kompromisnog rješenja za Kosovo. Protiv je bila stranka bivšeg premijera Vojislava Koštunice koja se zalaže za oštriji postupak, kao i liberalnog vođe opozicije Čedomira Jovanovića koja beogradsku politiku prema Kosovu označava kao promašenu jer Srbija, kako je obrazloženo, ne treba priznati nezavisnot Kosova, ali treba priznati činjenicu proglašenja kosovske nezavisnosti.

Vođa opozicione Radikalne stranke Tomislav Nikolić je podržao plan Vlade ali oštro kritikovao 'neuspjeh' pred Međunarodnim sudom pravde. Bivši jugoslovenski ministar vanjskih poslova Vuk Drašković je prethodno tražio da se Srbija više založi za približavanje Zapadu. On smatra da kosovski Srbi svoje ekonomske, kulturne i duhovne veze sa Srbijom mogu ostvariti samo ukoliko Srbija bude intenzivnije surađivala sa EU. Drašković smatra da srbijanska Vlada svoju strategiju mora prilagoditi realnim ciljevima“, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

EU je na potezu

Evropska unija pozvala je u ponedjeljak Srbiju i Kosovo da se nakon objave savjetodavnog mišljenja Međunarodnog suda pravde (ICJ) okrenu razgovorima, ističući da im je budućnost u Evropskoj uniji. Tom temom bavi se List Koelner Stadtanzeiger:

„Beograd je spreman da okonča blokadu prijema Kosova u međunarodne institucije i nudi mu ponovne pregovore o statusu. Zauzvrat je predsjedniku Borisu Tadiću potrebna odgovarajuća formula koja će mu omogućiti organizovano povlačenje. Međutim, ponovni početak pregovora nije ono što Beograd zaista želi. On više priželjkuje da ga neko uzme za ruku i izvede iz ćorsokaka u kojem se našao nakon svog tvrdokornog držanja.

Došlo je vrijeme da EU pokrene inicijativu. Postoji mnogo mogućnosti da se nađe izlaz: Beograd i Priština mogu naprimjer naći bilateralno rješenje, kao što su to nekada učinili Willly Brandt i Erich Honecker. Trenutno vlada takvo raspoloženje. Bolja prilika se uskoro neće ukazati.

I Kosovo bi moglo profitirati od jednog kreativnog rješenja. To ne bi samo značilo da bi ova država bila konačno primljena u Organizaciju Ujedinjenih nacija (OUN). Kosovski Albanci moraju, ukoliko se žele približiti EU i sami biti više zainteresirani da članice EU pronađu zajednički stav prema njihovoj državi. Nažalost, ništa ne ukazuje na to da su odgovorni u Prištini to shvatili.”

Odlazak šefa BP-a

List Die Welt o odlasku šefa britanskog koncerna British Petroleuma piše:

„Haywardova najveća lična greška tokom kriznog menadžmenta bile su njegove nepromišljene izjave. Ne može se spoznati niti dokazati da je on tokom obavljanja poslova kriznog menadžmenta namjerno griješio. Njega se zbog toga ne treba sažaljevati s obzirom da ga je BP otpustio uz pozamašnu otpremninu. Odgovornost koju je snosio Tony Hayward odvraća međutim pažnju od drugih odgovornih kao što su američki političari koji su godinama davali podršku BP-u da u Meksičkom zaljevu pravi sve više bušotina”, naglašava Die Welt.

Autor: Belma Fazlagić-Šestić

Odg. ured. Mehmed Smajić