Srbija između Brisela i Moskve
23. decembar 2013List Neue Zürrcher Zeitung piše:
"Neke istočnoevropske zemlje se bore protiv krhkog identiteta. Pri tome, malo kompromisa postoji po pitanju kojem bloku se zemlja politički, ekonomski i kulturološki osjeća bližom. Takva nedoumica se već sedmicama vidi u Ukrajini gdje se istovremeno i EU i Rusija natječu za više utjecaja.
Ali, i kada je u pitanju Srbija sa kojom će EU u januaru početi pristupne pregovore, približavanje EU nije nesporno. Istina je da su u Srbiji rusofilne snage i euroskeptici marginalizirani. Vlada međutim i dalje naglašava da Srbija uvijek mora ostati kuća sa dvoja vrata.
Povezanost sa Rusijom nema samo korijene u zajedničkoj pravoslavnoj vjeri. Postoje i čvrsti ekonomski razlozi. Moskva u ulozi bogatog ujaka, u finansijskoj krizi srpskoj braći odobrava povoljne kredite. Sa ruskim novcem se modernizira i propali sistem željeznica. Međudržavna saradnja postoji i u oblasti naoružavanja i sektoru proizvodnje čelika. Odlučujuće je, međutim, prije svega širenje energetskog sektora. Tako je Gasprom 2008. preuzeo većinsko vlasništvo u Naftnoj industriji Srbije (NIS). NIS se s druge strane obavezao da će gasovod Južni tok provesti kroz Srbiju.
Isprogramirani konflikti
To u Briseu dovodi do iritacija. Konflikti su isprogramirani. Jedan primjer je spor između EU i Rusije oko Južnog toka. EU smatra da su bilateralni ugovori koje je ruski Gasprom zaključio sa zemljama uključenim u Južni tok, među kojima je i Srbija, protivni propisima EU i da o njima te zemlje moraju ponovo da pregovaraju. To je Brisel Beogradu jasno stavio do znanja i kao uslov ukoliko je zainteresiran za pristupni proces.
Tako će se Beograd uskoro morati odlučiti prema kome će imati veću obavezu - prema Briselu ili prema Moskvi", piše list Neue Zürrcher Zeitung.
Suzdržanost Mihaila Hodorkovskog
O konferenciji za štampu koju je nakon izlaska na slobodu održao bivši ruski naftni magnat Mihail Hodorkovski, Neue Osnebrücker Zeitung piše:
"Hodorkovski je na konferenciji za novinare održanoj u jednom berlinskom muzeju nastupio diplomatski suzdržano. Može se samo pretpostaviti šta se krije iza te suzdržanosti. Karakteristično je u svakom slučaju, da kako je rekao, ne može govoriti o pozdaini odluke o puštanju na slobodu. Time uzima u obzir stotinu političkih zatvorenika koji sjede u ruskim ztvorima, a koji za razliku od njega nemaju privilegiju da uživaju zaštitu zbog svoje popularnosti. On ne želi ugroziti situaciju u kojoj se nalaze", piše Neue Osnabrücker Zeitung.
Autroka: Belma Fazlagić-Šestić
Odgovorni urednik: Svetozar Savić