Srbija-Kosovo: Sveta zemlja ili evropski put?

„Sveta zemlja ili evropski put?“ naslov je komentara u listu „Tageszetung“ u kojem Erich Rathfelder piše da je za srbijanske nacionaliste još uvijek nezamislivo da „ svoju svetu zemlju“ predaju vladi u Prištini.

„Za njih je ta zemlja od srednjeg vijeka mitsko tlo. Srbijanska vlada do 16. aprila mora donijeti odluku. U protivnom neće biti pristupnih pregovora sa EU. Srbe boli što će Hrvatska na ljeto postati punopravna članica EU, a oni ne mogu ni početi sa pregovorima. Neizvodljivo je istovremeno zadržati Kosovo i ući u EU. Brisel također ima svoje granice strpljenja. Paralelne strukture na sjeveru Kosova moraju biti ukinute. Angela Merkel je jasno rekla da se samo tada može pregovarati. Srbija je sa zahtjevom formiranja jedne vrste Republike Srpske otišla predaleko. To znači formiranje države u državi, što bi blokiralo svaku vrstu napretka na Kosovu. Većina kosovskih Srba odbija ekstremiste sa Kosova. Sjevernokosovske elite sastavljene od kriminalaca i ekstremista sprječavaju uspostavu funkcionalnog pravosuđa i ne dozvoljavaju formiranje opozicije i slobodne diskusije. Tim ljudima se mora stati u kraj. To je zapravo i u interesu Beograda”, zaključuje pored ostalog Erich Rathfelder u listu “Tageszeitung”.

Jutro koje je promijenilo Veliku Ivanču

Masakr nad komšijama i rodbinom u Srbiji je također jedna od tema o kojoj izvještavaju sve njemačke novine. List “Frankfurter Rundshau” podsjeća da je većina komšija ubicu, Ljubišu B., doživljavalo kao dobrog komšiju.

„Velika Ivanča je pospano selo u šumadijskom dijelu Srbije. Mjesto ima oko 1.500 stanovnika, nalazi se 60 kilometara jugozapadno od Beograda. Okruženo je gustim šumama i brdima. Idilični motiv za razglednicu. U svakom slučaju mjesto u kojem među mještanima postoji međusobno povjerenje. U toj mjeri da se mnoge kuće ni ne zaključavaju. Tog jutra sve se promijenilo. Ratni veteran je ušao u više kuća i počeo da puca“.

Ponovo vize?

List „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ danas (10.4.2013) piše o mogućnosti privremenog stavljanja van snage bezviznog režima za zemlje zapadnog Balkana.

„Većina u Evropskom parlamentu je za stavljanja van snage bezviznog režima za one zemlje iz kojih veliki broj osoba podnosi zahtjev za azil u zemljama EU. Odbor Evropskog parlamenta u Briselu, koji se bavi pitanjima bezviznog režima, odobrio je zahtjev Njemačke da se propisi dopune odredbom o vanrednim mjerama. Novim zakonom EU želi dobiti i pravnu mogućnost da brže reaguje na povećan broj tražilaca azila iz balkanskih zemalja kao što su Srbija i Makedonija. To se može desiti samo ako dođe do iznenadnog porasta broja ilegalnih useljenika i lažnih azilanata“, piše „FAZ“.

Sloveniji je neophodna finansijska pomoć

„Sloveniji su ove godine potrebne tri milijarde eura“, piše list „Die Welt“ i podsjeća da se kreditna sposobnost ni u jednoj drugoj zemlji na svijetu, osim Kipra, nije tako rapidno pogoršala kao što je u Sloveniji. „Investitori zbog toga špekulišu da bi kriza u kojoj su se našle slovenske banke mogle tu zemlju prisiliti na podnošenje zahtjeva za pomoć od EU. Analitičar „Rabobanke“, Bas van Geffen, kaže da je nakon kiparskog rješenja Slovenija u centru pažnje. Privredni udio Slovenije u eurozoni je 0,4 posto, a Kipra 0,2 posto. OECD navodi da Slovenija pod hitno mora regulisati krizu u bankarskom sektoru i provesti nove reforme kako bi stabilizovala posrnulu privredu. Ljubljanskoj banci, jednoj od najvećih kreditnih institucija u Sloveniji, potrebna je velika finansijska injekcija. Eksperti traže prodaju državnih banaka i nove reforme“, piše list „Die Welt“.

Autor: Mehmed Smajić

Odgovorna urednica: Jasmina Rose