Srbija pritsnuta uz zid

List Neue Zürcher Zeitung piše o ekonomskim poteškoćama sa kojima se susreće Srbija:

"Medijska potražnja za državama pred bankrotom se ograničava uglavnom na članice EU jer u takvim slučajevima na snagu stupa evropska solidarnost.

Ali u predsoblju EU nalazi se nekoliko pacijenata sa krhkim Ustavom. Jedan primjer je Srbija. Ova balkanska zemlja koja je 2012. dobila status kandidata EU, finansijski je pritisnuta uz zid. Pri tome se vladi ne može prebaciti da uljepšava situaciju. U protivnom: alarmantnim izjavama se upozorava na mogući bankrot države što bi u zemlji trebalo izoštriti svijest za neophodnost provođenja reformi ali što istovremeno i povećava trškove refinansiranja.

Za uljepšavanje ionako ima malo toga. Ekonomski podaci o zemlji jasno pokazuju: budžetski deficit koji je istina zakonski ograničen na 45 odsto državnog bruto proizvoda, realno je prešao 60 odsto, stopa nezaposlenosti iznosi 25 odsto.

Mlad i perspektivan ministar finansija

Reforme bi dakle dobro došle. Za njihovo provođenje je opunomoćen Lazar Krstić, koji je u augustu iznenadno imenovan za ministra finansija, iako mu je svega 29 godina. Bivši savjetnik firme McKinsey, koji je u srbijanskim medijima pored ostalog slavljen kao čudo od djeteta, ove sedmice je predstavio listu mjera uz pomoć kojih želi srediti finansije. Pri tome je pomenuo državne službenike. Koliko su u ovoj oblasti neophodne reforme pokazuje i činjenica da je Krstić morao priznati da ni sam ne zna koliko državnih službenika država uopšte ima.

Umjesto 550.000 uposlenih u javnim službama, kao što se do sada pretpostavljalo, Krstić polazi od toga da ih ima između 660.000 i 700.00. To je oko 40 odsto od ukupnog broja zaposlenih pri čemu su plate službenika u javnom sektoru za trećinu veće od plata u privatnom.

Krstić također namjerava ukinuti subvencije deficitarnim preduzećima i privatizirati 179 državnih firmi. Pored toga, za žene će se do 2020. povećati satrosna dob za odlazak u mirovinu sa 60 na 63 godine. Muškarci će u penziju i dalje odlaziti sa 65 godina. Trebalo bi se također suzbiti i poslovanje na crnom tržištu uvođenjem oštrijih kontrola i reogranizacijom ureda za poreske prihode.

Vladi će teško poći za rukom da sopstvenim snagama slomi jak otpor prema ovim nepopulatrnim mjerama. Zato se nada da će dobiti podršku Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), što bi svakako pomoglo i da se povrati povjerenje međunarodnih investitora," piše list Neue Zürrcher Zeitung.

Hrvatska između Letargije i poleta

List Frankfurter Allgemeine Zeitung piše o stanju u Hrvatskoj nakon što je ova zemlja postala članica Evropske unije. Mnogi mladi ljudi odlaze u inostranstvo zbog nezaposlenosti i korupcije u zemlji. Drugi žele ostati i razviti biznis. Za većinu Hrvata se međutim ništa ne mijenja, piše list Frankfurter Allgemeine Zeitung:

"Suzana Živković želi napustiti svoju zemlju. Trenutak za nju ne može biti povoljniji, jer Hrvatska je od 1. jula članica EU. Granice su malo otvorenije. Evropa je postala malo bliža. Suzana se nakon rata iz izbjeglištva u Puli vratila u Vukovar, gdje još svaka druga kuća nosi znakove rata.

Prema aktuelnim statističkim podacima, svaki drugi Hrvat ispod 25 godina je nezaposlen. Korupcija se od rata početkom 90-tih godina prošlog vijeka ukorijenila se u hrvatskom društvu.

Ana Josipović je sa svojom sestrom Slavicom dvije godine u Zagrebu izdavala jedan modni magazin, sve dok izdavačka kuća zbog ekonomske krize nije morala biti zatvorena. Od maja ove godine dvije sestre pišu jedan modni blog na kojem objavljuju slike iz Zagreba, Londona, Berlina ili Štokholma. Slavica je godinama radila kao glavna urednica 'Cosmopolitana' u Zagrebu i upravo sama učiti programirati. Za nju je kriza sinonim za šansu. Kada je početkom 90-tih izbio rat, otišla je u London. Tamo je upoznala izbjeglice iz svih dijelova bivše Jugoslavije. Kaže da nacionalnosti pripadaju prošlosti. Nada se da će kroz pristup EU doći i do reformi u hrvatskoj vladi i državnoj upravi", piše pored ostalog Frankfurter Allgeimene Zeitung o raspoloženju među mladim Hrvatima nakon pristupa Evropskoj uniji.

Autorka. Belma Fazlagić-Šestić

Odgovorna urednica: Jasmina Rose