Srbija se kocka sa sudbinom

Sueddeutsche Zeitung piše o pregovorima o Kosovu u Briselu, koji nisu rezultirali dogovorom jer Beograd traži izvršne ovlasti za zajednicu srpskih opština dok Priština ne želi državu u državi. Sueddeutsche Zeitung komentira:

"Kratko pred dolazak na cilj pregovori su propali, u najmanju ruku za sada. Pri tome je Priština spremna da trpi široku autonomiju Zajednice deset srpskih opština. Beograd je tražio da oni imaju sopstvene sudove i policiju ali i da kosovska vojska i IFOR nemaju pristupa Zajednici srpskih opština. Ovi zahtjevi podsjećaju na stanje u Republici Srpskoj, koja u BiH do danas sprečava stvaranje funkcionalne države. Kosovo odnosno Priština s pravom odbacuje katalog zahtjeva Beograda. Ukoliko Srbija ovog proljeća želi početi sa pregovorima o učlanjenju u EU, morala bi do kraja naredne sedmice popustiti.

Zato bi vođstvo u Beogradu konačno moralo priznati da je izgubilo Kosovo. Na to je spreman premijer Ivica Dačić, ali ne i predsjednik Tomislav Nikolić. Ostaje i pitanje da li su i drugi pripadnici političke elite u Srbiji, prije svega vicepremijer Aleksandar Vučić, spremni da se oproste od mita o Kosovu. Čini se ipak da su akteri u Beogradu daleko od toga", piše Sueddeutsce Zeitung.

Neue Zuercher Zeitung na istu temu piše: "Raspoloženje u srbijanskoj javnosti se usijalo. Tome nije pridonio samo metropolit Amfilohije, koji je tokom Uskrsa pooštrio retoriku protiv EU i NATO-a i optužio Brisel da želi da ovlada Kosovom i tako nastavi 500 godina dugu vladavinu Osmanlija u regionu. I srpski aktivisti na sjeveru Kosova su povećali pritisak na Beograd i blokirali granične prelaze. Demonstranti, koji se protive autoritetu Prištine, dali su do znanja da neće poštovati nikakav dogovor koji se protivi interesima Srba na Kosovu", prenosi Neue Zuercher Zeitung.

"Raste sumnja u samoiscjeliteljske moći Slovenije"

"Raste sumnja u samoiscjeliteljske moći Slovenije", naslov je članka, objavljenog u listu Frankfurter Allgemeine Zeitung. "Nova vlada u Ljubljani i dalje razljućeno odbacuje sumnje da bi mogla biti sljedeći kandidat za finansijsku pomoć. No, apokaliptični jahači 'Trojke' već bacaju svoju sjenu iznad male Slovenije. Prošle sedmice su kamate na državne obveznice s rokom isplate od 10 godina porasle na 7 posto. Slovenačka nacionalna banka je prognozu privrednog rasta za 2013. godinu morala korigovati sa minus 0,7 posto na minus 1,9 posto. MMF i EU očekuju smanjenje privrednog učinka za 2 posto.

Bivšem premijeru Janši je prošle godine uspjelo da budžetski deficit sa 6,4 smanji na 3,6 posto. Tokom 2013. sve je već trebalo bitu u skladu sa kriterijima iz Mastrihta. No, u februaru je Slovenija potrošila četvrtinu sredstava predviđenih za cijelu ovu godinu. Smanjeni su prihod od PDV, ali su zato povećani prihodi od poreza na zaradu i poreza na preduzeća. Do kraja godine Slovenija za pokrivanje svojih finansijskih potreba mora imati 3 milijarde eura, kaže MMF. Još jedna milijarda je potrebna za hitno neophodnu rekapitalizaciju državnih banaka. Rejtinška agencija Moody's sredinom marta je za tri stupnja smanjila ocjenu boniteta dvije najveće slovenačke banke NLB i NKBM.

U prilog Sloveniji govori što ukupni dug nije visok. On se od 2004. utrostručio ali je sa 54% još uvijek u okviru ugovora iz Mastrihta. Većina analitičara ipak misli da bi se Slovenija sama mogla izvući iz krize. Preduslov je da nova vlada nastavi sa reformama stare. No, nesigurnost izaziva upravo sumnja da će nova lijevo orijentisana vlada na čelu sa Alenkom Bratušek biti u stanju da nastavi put koji je zacrtala konzervativna Janšina vlada. U utorak (02.04.) je parlament u Ljubljani izabrao novog guvernera Centralne banke. To je 43.godišnji Boštjan Jazbec, koji potiče iz kruga mladih, tržišno orjentisanih ekonomista, koji se distancirao od postkomunističkih državnih intervencionista. Kriza, smatra Jazbec, pruža šansu Sloveniji da konačno raskrsti sa štetnom praksom državnog učešća i upliva", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Autorka: Jasmina Rose
Odg. urednica: Zorica Ilić