Srbija se sporo oslobađa Miloševićevog nasljeđa

"Uspjeh opštinskih izbora na Kosovu zavisiće od toga, hoće li i koliko srbijanska manjina biti uključena u političke procese", konstatuje Neue Zuercher Zeitung. Neće biti samo važno koje će partije imati glavnu riječ, već da li će najmlađoj evropskoj državi uspjeti da fer izborima, na koje bi izašle različite etničke grupe, ostvari važan iskorak u pravcu učvršćivanja još uvijek krhke i fragilne državnosti. Sve u svemu, o uspjehu ili neuspjehu izbora najviše će odlučiti Srbi, koji čine 6 odsto populacije na Kosovu i pitanje da li će oni izaći na ove izbore, piše Neue Zuercher Zeitung.

Kakva je uloga Srbije?

"Vlada u Srbiji, koja ne želi da zna za nezavisnost Kosova, posmatra izbore nelegitimnim i ohrabruje kosovske Srbe da ne glasaju", smatra Neue Zuercher Zeitung. Takvim pozivom Srbima, koji podržava i Srpska pravoslavna crkva, Beograd primarno želi da očuva sopstvenu vjerodostojnost. Ali to mu ne smeta da tvrdi kako teška retorička paljba nije usmjerena protiv izbora i da se na srbijansku manjinu ne vrši pritisak. Predstavnici vlade u Beogradu čak naglašavaju da oni koji izađu na izbore ne treba da se plaše sankcija.

Zaoštravanje situacije Srbiji, koja još ove godine želi podnijeti zahtjev za učlanjenje u EU, ne može biti u interesu. Ali teško je procijeniti kakav će eho imati poziv Beograda Srbima da bojkotuju izbore na Kosovu. Na sjeveru Kosova, naseljenom pretežno Srbima, teško da će se iko odazvati izborima. Drugačija je situacija sa srbijanskim enklavama na jugu Kosova. Bez direktnog pristupa Srbiji i okruženi albanskom većinom, tamošnji Srbi imaju puno veći interes da osiguraju sebi ustavom zagarantovana prava i pošalju svoje predstavnike da participiraju u institucijama opštinskih vlasti.

Žele li kosovski Srbi uzeti sudbinu u svoje ruke?

"Izbor opštinskih vlasti na Kosovu ne predstavlja za sve Srbe povredu UN-ove rezolucije 1244, donesenu 1999. S obzirom na sve nerealističnije izglede da bi se Priština mogla vratiti pod okrilje Beograda, neki od Srba uzeli su sudbinu u svoje ruke, ne oslanjajući se na pomoć i podršku iz Srbije.

Održavanjem opštinskih izbora Priština slijedi scenarij, koji je 2007. zacrtao Finac Martti Ahtisaari. Njegov plan doduše, zbog veta Rusije, nije usvojen u Vijeću sigurnosti UN-a. Time se rezolucija 1244, kojom je ostavljeno otvoreno pitanje statusa Kosova, nije mogla staviti van snage. Pa ipak je ovaj plan, koji predviđa međunarodno nadgledanje nezavisnosti i široku autonomiju, baza za državnost Kosova. Shodno planu na Kosovu se nakon lokalnih izbora treba osnovati pet novih opština sa srbijanskom većinom i to kao nagrada za participaciju Srba u zajedničkim organima države. Tri takve opštine trebaju nastati neposredbno nakon ovih izbora, a preostale dvije sredinom 2010.", piše Neue Zuercher Zeitung.

Vojvodina ponovo autonomna

"Provincija na sjeveru Srbije ponovo treba da dobije status autonomije", piše Tageszeitung iz Berlina i dodaje: "Nakon usijanih rasprava u redovima srpske vladajuće koalicije, nazire se većina u Skupštini, koja će glasati za novi Statut Vojvodine. Za jedne je to važan korak u približavanju evropskim standardima i razgradnji centralizma, koji je uveo Slobodan Milošević. Za druge je to znak za uzbunu i proglašavanje opasnosti od separatizma. To je koještarija, smatra borac za autonomiju Nenad Čanak.

Radi se samo o tome da se stavi tačka pljačkanju Vojvodine od strane centralne vlade iz Beograda, s obzirom da je Vojvodina najbogatija u poređenju sa drugim regijama Srbije, pojašnjava Čanak, inače šef vojvodinske Lige socijaldemokrata. Vojvodina će, i to je bitno, formalno dobiti svoju vladu a Novi Sad postaće i zvanično njen glavni grad. Time stiče pravo da osnuje sopstvenu Akademiju nauka i umjetnosti. Pokrajina dobija pravo da upravlja javnim ustanovama i servisima, da osnuje Razvojnu banku i da zaključuje međunarodne ugovore. Osim toga, kao region, ona smije u Briselu imati sopstveno predstavništvo, što će joj omogućiti lakši pristup Razvojnim fondovima EU", piše Tageszeitung.

Zagovarači autonomije nisu potpuno zadovoljni

"Pa ipak, zagovarači autonomije nisu potpuno zadovoljni. Vojvodina neće moći donositi zakone niti će samostalno moći raspolagati novcem poreskih obveznika. Njena autonomija je novim Ustavom Srbije ograničena, i ne ide tako daleko kao prije 1989. Pa ipak oštre kritike ne prestaju da stižu iz nacionalističkog tabora, koji uzvikuje: 'Vojvodina je država u državi, statut nije u skladu sa zakonom, nastavlja se proces rasparčavanja Srbije'. Tako je Srbija i po pitanju Vojvodine potpuno podijeljena. To je razlog zbog čega se Srbija tako sporo oslobađa nasljeđa Slobodana Miloševića", zaključuje Tageszeitung iz Berlina.

Autor: Jasmina Rose

Odg. urednik: Belma Fazlagić Šestić