Srbija - Slab dinar i slabašan predsjednik

„Obećanjem da će zemlju osloboditi decenijske izolacije i da će je približiti EU, Boris Tadić je proteklih godina uspijevao dobiti povjerenje birača. Hagu je isporučio Radovana Karadžića i Ratka Mladića, najtraženije osobe osumnjičene za ratne zločine. Međutim, kada je riječ o nedjeljnim izborima, Tadiću baš ne cvjetaju ruže. Rezultati ispitivanja javnog mnjenja pokazuju da njegov konkurent, Tomislav Nikolić, koji je kao i Tadić proevropski orjentisan, trenutno vodi".

"Otkako je tijesnim rezultatom Nikolić savladan na predsjedničkim i parlamentarnim izborima 2008. godine, Tadićeva Demokratska stranka je upućena na koaliciju sa reformisanim Socijalistima diktatora Slobodana Miloševića. Za razliku od Tadića, Nikolić u predizbornoj kampanji povjerenje birača ne želi dobiti baveći se temom EU, nego se daleko više koncentrisao na kiritiku privredne politike aktuelne vlade. Međutim, za EU i njene članice je bitno – da li će se i kako, nakon 6. maja, odvijati dijalog sa Kosovom koje je prije četiri godine proglasilo nezavisnost. Vladajuće snage u Beogradu su počele taj dijalog i postignuto je nekoliko sporazuma, ali priznavanje Kosova srbijanska vlada i dalje odbija. To što je Nikolić najavio da će kao predsjednik, ako bude izabran, sa Prištinom početi direktne pregovore o statusu Kosova, u EU je primljeno sa olakšanjem“, piše između ostalog Ulrike Scheffer u listu „Der Tagesspiegel“.

KFOR – „dežurni vatrogasac na Kosovu

„Stanovnici sjevernog dijela Kosova će 6. maja izaći na izbore u Srbiji – kao i na lokalnom nivou – sasvim normalno, kao da su građani jedne srbijanske pokrajine“, piše Andrea Böhm u tekstu pod naslovom „Zašto više Nijemaca mora na Kosovo“ koji je objavljen u listu „Die Zeit“.

„Za Prištinu je to neprihvatljiva provokacija. Srpski huligani: članovi kriminalnih bandi i albanski nacionalisti, rade sve kako bi povećali napetost. Upravo zbog toga je i povećan broj vojnika KFOR-a, jer sve što je veće međunarodno prisustvo veća je i nada u hlađenje usijanih glava. Uz mnogo sreće i diplomatskih aktivnosti tome bi mogli uspjeti i lokalni političari. Međutim, to ne mijenja temeljni problem, a to je da će se konflikt iznova javljati. Srbijanski političari još uvijek ne žele priznati da su izgubili Kosovo. Niko više nema političku kontrolu nad stanovništvom na sjeveru Kosova koje se smatra izdatim od Beograda i ugroženim od Albanaca i KFOR-a. Sada sami organizuju lokalne izbore i svima koji ih u tome žele spriječiti prijete nasiljem. Zbog toga Bundeswehr ima funkciju ´dežurnog vatrogasca`“, piše Andrea Böhm u listu „Die Zeit“.

Izborna kampanja i istina

Enver Robelli u listu „Süddeutsche Zeitung“ između ostalog piše „da je prvi put od svrgavanja sa vlasti Slobodana Miloševića, prije više od 11 godina, i najveća opoziciona partija zagovornik približavanja EU. Također i Napredna stranka bivšeg ultranacionaliste, Tomislava Nikolića, je spoznala da se primitivnim patriotizmom na može pobijediti na izborima. Za Borisa Tadića i dalje nema sumnje – budućnost Srbije je u EU. Tadić i Nikolić će u nedjelju (6.5) voditi borbu rame uz rame s tim da je Tadić u blagoj prednosti".

"Međutim, i jedan i drugi prilikom formiranja vlade trebaju računati na podršku Socijalista. Srbija je upućena na EU. Povremene prijetnje iz Beograda o sklapanju alijanse sa Rusijom, ukoliko EU ubrzo u svoje članstvo ne primi Srbiju, su blef. Zemlju je pogodila najveća privredna kriza od raspada bivše Jugoslavije devedesetih godina. 24 posto građana je nezaposleno, a oko polovina privrednog potencijala dolazi iz sive ekonomije. Vladi je potreban inostrani kapital kako bi privredu ponovo napravila konkurentnom. Najveći izvor kapitala je EU, a ne Rusija. Problematična je i uloga Srbije u regionu. Boris Tadić stalno ponavlja da Srbija u pitanje ne dovodi jedinstvo Bosne i Hercegovine. Međutim, činjenica je da Beograd Republiku Srpsku posmatra kao nezavisnu državu čime potkopava razvoj susjedne zemlje. Tadić istovremeno, kao kratkoročni cilj, propagira podjelu Kosova. Iza toga se opet krije kalkulacija – podjela Kosova bi omogućila novo povlačenje granica - također i u Bosni. EU je ignorisala ovu opasnu politiku i u martu je Srbiji dodijelila status kandidata bez da je pronađen kompromis u odnosu sa Kosovom. Inače, kosovski problem se ne može riješiti vojnim putem. Potreban je politički pritisak na Beograd, nezavisno od toga da li tamo vladaju Demokrate ili navodno pročišćeni Nacionalisti“, piše između ostalog Enver Robelli u listu „Süddeutsche Zeitung“.

Autor: Mehmed Smajić

Odgovorna urednica: Zorica Ilić