Srbija u IT zaostatku

Najveći pad potražnje IT tržišta zabilježilo je domaćinstvo, zatim telekom i realni sektor, dok su nabavke u finansijskom sektoru ostale iste u odnosu na 2009. Analize tako pokazuju da, iako je IT pad usporen u odnosu na prethodne godine, Srbija ipak još nije na putu potpunog oporavka. Pod najvećim pritiskom su distributeri hardvera, nastavljen je trend otpuštanja, a nezaposlenost je dostigla istorijski maksimum. Skromna poboljšanja su zabilježena samo u sektorima IT usluga i softvera.

Slaba privreda - slab IT

Srpsko IT tržište je među najslabijima u Evropi, ističe za Dojče vele Milovan Matijević, vodeći analitičar IT tržišta u Srbiji. „Ako IT ulaganja mjerimo po glavi stanovnika, ona u Srbiji iznose negdje oko 60-70 evra u posljednje dvije-tri godine. Ulaganja u IT po glavi stanovnika naših sjeverozapadnih susjeda su nekoliko puta veća. U Mađarskoj su oko 3,5 do 4 puta veća, dok su slovenačka veća i preko pet puta. A da to ne poredimo sa zapadnoevropskim zemljama, gdje su ulaganja u IT po glavi stanovnika veća od 800 evra“, kaže Matijević

On ocjenjuje da svi ti podaci pokazuju da je zaostatak dramatičan. Potrebno je jako puno ulaganja kako bi se taj jaz prevazišao. Ako u tom kontekstu govorimo o tome šta su najveće prepreke za razvoj srpskog IT tržišta, onda možemo reći da je to prije svega slaba privreda, ukazuje Matijević.

„Mogli bi da kažemo koliko para toliko muzike. U ekonomiji gdje nema jakog profita, teško je očekivati investicije. Investicije se odlažu za neka bolja vremena, tako da se odlažu i IT investicije“, kaže Matijević.

Podstaći privatni biznis

Mnoge firme još uvijek ne prepoznaju ulaganje u IT kao šansu da se njihovo poslovanje olakša ili unaprijedi, kaže za Dojče vele Alan Albulj, direktor softverske kompanije „Extreme“. Uloga države je takođe veoma važna, napominje Albulj. Svaka privatna firma će reći da država možda ne čini dovoljno, ali mora se reći da postoje neke pozitivne inicijative, kakva je recimo subvencije za unaprjeđenje poslovanja, za unaprjeđenje konkurentnosti i podsticanje inovativnosti, što je podstaklo klijente da investiraju u softver. Država bi takođe morala više da podstakne klimu za započinjanje sopstvenog biznisa, smatra Albulj.

„Trebalo bi da se malo poboljša klima za investiranje, kako da dođu strane investicije, ali isto tako i da se poboljša neki duh preduzetništva, koji postoji u svakoj zemlji i na svakom tržištu. Kod nas bi to trebalo da se malo unaprijedi, po ugledu prije svega na, recimo, američko ili neko drugo razvijeno tržište, a to je da se maksimalno podrže i olakšaju ti takozvani start up biznisi“, kaže Albulj.

Softver bolji od malina?

Iako dvije trećine posla na srpskom IT tržištu odlazi na hardver, dvije trećine zarade i kapitala se ostvaruje na sofveru i softverskim rješenjima.

Raste zarada i od izvoza softvera iz Srbije, i ti rezultati su ohrabrujući, ali i njih bi trebalo posmatrati u pravom kontekstu, skreće pažnju Milovan Matijević.

„Ako posmatramo iznos, koji se procjenjuje na nekih 70 miliona evra godišnje, on u evropskim razmjerama nije impozantan. Ali, ako to poredimo sa izvozom malina iz Srbije, koji se vrti negdje oko tog iznosa, onda je to ipak podatak za uvažavanje. Možemo dakle da kažemo da izvoz softvera u Srbiji negdje prestiže izvoz malina“, kaže Matijević.

Alan Albulj napominje da najveći pritisak na srpskom IT tržištu trenutno trpe distributeri IT opreme. Tu je najmanja zarada, i tu su i najveći izazovi u budućnosti. Kriza likvidnosti koja postoji u čitavoj privredi zahvatila je i IT sektor, upozorava Albulj. Firme koje su u krizi, između ostalog, pokušavaju da smanje troškove time što će manje ulagati u IT. A smanjena potražnja i smanjena naplata dovode do krize čitavog distributerskog sistema, kaže Albulj.

Autor: Ivica Petrović, Beograd

Odg. urednik: Svetozar Savić