Srbija uzvraća udarac Hrvatskoj

Međusobne tužbe Hrvatske i Srbije za genocid i počinjene zločine tokom proteklog rata nisu dobro sredstvo za pročišćavanje odnosa dvije zemlje. To je potvrdila i tužba Bosne i Hercegovine protiv Srbije, jer su krajnjom presudom izazvane bujice opšteg razočarenja, smatra Kristijan Tomušat (Christian Tomuschat), njemački stručnjak za međunarodno pravo.

"Međusobne tužbe izazivaju kontraefekat, jer vode ka ponovnom stvrdnjavanju odnosa", kaže Tomušat. Biće to ponovo i veliki izazov za Međunarodni sud pravde u Hagu, tim više što je prošlo mnogo godina i što su i dokazi vremenom postali sve manje jasni, tvrdi Tomušat. ”Tužbe su predate i neće biti povučene.

Obje države imaju javno mnijenje koje vrši pritisak na vladu, da se protivniku na ovaj način zada još jedan udarac i da se istorije radi pojasni, da krivac nije bio samo na jednoj strani. Proces će biti održan, a Međunarodni sud pravde u Hagu će pokušati da ga tretira sa posebnim oprezom. Međutim, nije isključena ni mogućnost da obje zemlje nakon izvjesnog niza godina povuku svoje tužbe.”

Pravo ime za ratove

Svako ima pravo da tuži, jer su vrata sudova otvorena za sve. Međutim, Srbija i Milošević su prvi napali Hrvatsku i zaposjeli trećinu teritorija ove zemlje nakon što je proglasila svoju nezavisnost, pa je tužba Srbije protiv Hrvatske potpuno neprimjerena, komentariše Klaus Peter Vilš (Klaus-Peter Willsch), povjerenik za jugoistočnu Evropu Unije demohrišćana u njemačkom parlamentu. Milošević nije priznao nezavisnost Hrvatske, vodio je brutalni rat protiv Hrvatske, a Hrvatska je morala da se odbrani, smatra Vilš.

”Na Zapadu se nažalost vrlo često govori o ”jugoslovenskim ratovima”, umjesto da svaki rat dobije svoj pravi naziv, onako kako su se stvari i odvijale. To je i dovelo do toga da i Srbi budu ohrabreni i da uz pomoć ovog procesa iznesu svoje viđenje na tok stvari kako bi istorija mogla biti pisana iz raznih uglova.”

Autor: Selma Filipović

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić