1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Srbija: Čekajući milostinju

15. januar 2010

U Srbiji je u toku podjela besplatnih akcija i novčanih naknada od prodaje akcija i udjela iz Privatizacionog registra. Rezultat „demokratskih promjena“ je rašireno siromaštvo.

https://p.dw.com/p/LWRM
Prvog dana podjele novčane nadoknade je u redovima bilo 300.000 ljudi.
Prvog dana podjele novčane nadoknade je u redovima bilo 300.000 ljudi.Foto: AP

„Postsocijalističku Srbiju je obilježilo zastrašujuće siromaštvo“, piše danas (15.1.2010) list „Junge Welt“ i dodaje: „ u predizbornoj kampanji parlamentarih izbora u maju 2008. godine je predsjednik prozapadne stranke G17-plus Mlađan Dinkić najavio mogućnost dodjele socijalne nadoknade građanima koja bi se finansirala sveobuhvatnom privatizacijom. Svaki građanin bi tako trebao dobiti po 2.000 eura. Nakon izbora, Dinkić je imenovan za ministra privrede i zaboravio je dato obećanje. Umjesto toga, sada se vrši isplata novčanih naknada od prodaje akcija i udjela iz privatizacionog registra, što iznosi oko 17 eura.

Mlađan Dinkić je protivnik približavanja Srbije Rusiji. Ipak je indirektno učestvovao u prodaji naftne industrije NIS ruskom Gaspromu.
Mlađan Dinkić je protivnik približavanja Srbije Rusiji. Ipak je indirektno učestvovao u prodaji naftne industrije NIS ruskom Gaspromu.Foto: AP

Ovaj list prenosi riječi ekonomiste Miroslava Zdravkovića koji kaže da trenutno u Srbiji na granici siromaštva živi 5,5 miliona ljudi. Socijolog Srećko Mihajlović kaže da su dugi redovi za isplatu nadoknada dokaz velike bijede. On kaže da je prelazak na kapitalizam po svemu sudeći bolniji nego što se mislilo. „Društvo je zasnovano na malom broju super bogatih i velikom broju siromašnih, dok se broj srednjeg staleža smanjuje“. List piše da je ironija što upravo Dinkić vrši raspodjelu te milostinje. Upravo on je najodgovorniji za totalnu rasprodaju zemlje nakon svrgavanja sa vlasti Miloševićevog režima koji je finansirao Zapad i siromašenje stanovništva pod okriljem tzv. „demokratskih promjena“.

Gnjavaža zapada od strane Tadićeve vlade stalno poprima apsurdnu formu. Svečanosti povodom dana RS su prisustvovali ambasadori Rusije i Kine. Ne pojavljivanje na svečanosti ambasadora EU i SAD još jednom izražava njihovu konstantnu distancu od srbijanskog naroda i njegovih interesa. Bez obzira na to, Tadić je u svom govoru rekao da je budućnost njegove zemlje u EU“, piše danas u listu „Junge Welt“.

Kako pomoći Haitiju?

Dostava humanitarne pomoći žrtvama katastrofalnog zemljotresa na Haitiju je glavna tema kojom se bave komentatori njemačke štampe.

UN procjenjuje da je zemljotresom pogođeno 3,5 miliona ljudi.
UN procjenjuje da je zemljotresom pogođeno 3,5 miliona ljudi.Foto: AP

„Finanzial Times Deutschland“ piše da Haiti trenutno treba više pomoći neko ikada ranije. Ono što ne treba su čete dodatnih pomagača. Mada zvuči cinično, ali Haiti također ne treba novac u milionskim iznosima jer se trenutno ne može direktno upotrijebiti, osim što bi dobro došao za širenje korumpiranih struktura i elita gladnih vlasti i moći“, smatra komentator lista „Finanzial Times Deutschland“.

Komentator lista „Tageszeitung“ piše da se iza svake prirodne katastofe krije ljudski faktor. „Na Haitiju su godinama prisutne generacije nesposobnog i izrabljivačkog režima. To bi mogao biti povod da međunarodna zajednica razmisli o tome kako pomoći Haitiju. Da li u najmanju ruku glavni grad ponovo izgraditi kako bi se zemlji omogućio novi početak“.

Uvodničar lista „Sächsischen Zeitung“ smatra da bi bilo fatalno ako bi se jadi Haitija, čim se saniraju najteže posljedice katastrofe, opet pali u zaborav. Pravu perspektivu bi Haiti imao samo ako bi uspio prekinuti začarani krug u političkom haosu i socijalnoj bijedi. Međutim, hitna pomoć za to nije dovoljna. Haitiju je potrebna postojana podrška - i to ne za korumpiranu elitu na vlasti, već za siromašni narod“, konstatuje komentator lista „Sächsischen Zeitung“.

Autor: Mehmed Smajić

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić