1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Srbijanski parlamentarci koče EU integracije

Ivica Petrović3. septembar 2008

Dok delegacija Srbije, sa predsjednikom i premijerom na čelu u Briselu razgovara sa najvišim predstavnicima EU-a, u blokiranoj Skupštini Srbije već mjesecima na usvajanje čeka gomila neophodnih zakona. Koliko to košta?

https://p.dw.com/p/FAVk
Dimitrij Rupel i Boris Tadić nakon potpisivanja sporazuma o pristupanju EU
Sporazum sa EU potpisan je još 29. aprila 2008.Foto: AP

Brojne su procjene koliko Srbiju košta neefikasan i praktično blokiran parlament. Trošak se uglavnom iskazuje u konkretnom novcu koji se izdvaja za održavanje sjednica, ali ono što je u ovom trenutku daleko važnije jeste koliko takav parlament šteti evropskim integracijama Srbije.

Prava slika toga koliko Srbija zaostaje na putu ka Evropi znaće se već početkom novembra, kada Evropska komisija izda redovan izvještaj o napretku pojedinih zemalja. Taj izvještaj, prema riječima Tanje Miščević, direktorice Kancelarija za pridruživanje EU, neće u principu biti negativan, ali će on neminovno reflektovati zastoj u radu parlamenta. Naime, osnovna mjera tog napretka je praćenje broja i kvaliteta usvojenih zakona, a donošenje evropskih zakona bila je posljednja stvar kojom se bavio srbijanski parlament.

Mišćevićeva je dodala: "Lista koju smo pripremali za prethodnu i za ovu vladu iznosi negdje oko... tačnije ne 'negdje oko', nego najkonkretnije 44 zakona. Tu je, naravno, važna i uloga parlamenta, koji je osnovni zakonodavac u našoj državi, jer mi ćemo moći da u ovom momentu pokažemo da su samo 2 zakona usvojena iz onog seta zakona, iz onog našeg akcionog plana za usklađivanje“.

Bijela šengenska lista pod znakom pitanja

Srbijanski dinar
Koliko Srbiju košta neefikasnost parlamenta?Foto: DW/ Diana Hodali

Skupština je usvojila samo zakone o azilu i o putnoj ispravi. Kada je riječ o ostalim zakonima, najveći broj tih propisa odnosi se na stvaranje jedne evropske atmosfere za trgovinu, koja bi trebalo da poveća strane direktne investicije. Neefikasan parlament usporava i dolazak Srbije na bijelu šengensku listu.

U tom smislu Tanja Miščević kaže da se parlamentarcima još jednom mora ukazati da bez efikasnog parlamenta nema evropskog napretka, i da se oko toga mora postići politički konsenzus. Ona dodaje: "Ja mislim da takav konsenzus negdje postoji. Jer, nemate nikoga ko je izričito protiv, ali ne postoji jasan konsenzus kako dalje, kako brže, a to je osnovni zadatak Srbije danas“.

Pored praćenja zakonodavne aktivnosti, izvještaj Evropske komisije baviće se i političkim kriterijima, gdje će saradnja sa Hagom biti visoko rangirana.