Srbiji i regionu trebaju hrabri novinari

Vladimira Mitrića je 2005. godine je policajac brutalno pretukao bejzbol palicom. Mitrović je zadobio teške tjelesne povrede, i od tada ima cjelodnevnu policijsku zaštitu. Međutim, i pored 24-časovne zaštite prijetnje su nastaviljene. Mitriću je 15. septembra nepoznata osoba zaprijetila da više ne piše tekstove o pojedinim političarima. Pretnje i upozorenja stižu i od strane kriminalaca, i to čak i od onih koji se nalaze u pritvoru. Zaštita mu je ipak ograničena na 50 kilometara od mjesta stanovanja, tako da se prilikom dolaska u Beograd u matičnu redakciju, ili na liječenje, kreće bez zaštite.

Vrtlog na Drini

Novinar Vladimir Mitrić kao dopisnik beogradskog dnevnika Večernje novosti iz Loznice pokriva događaje sa turbulentnog područja na granici sa Bosnom i Hercegovinom, i za DW objašnjava šta je razlog stalnih prijetnji kojima je izložen:

“Činjenica je da države duže vrijeme nisu sarađivale, ali da kriminalci tu saradnju praktično nikada nisu ni prekidali. Dakle, moje teme su trgovina ljudima, trgovina narkoticima, i svi drugi oblici organizovanog kriminala. Na Drini je sigurno nekoliko stotina tih ilegalnih mjesta gdje se eksploatiše pijesak i šljunak, i to bez ikakve naknade, država od toga nema nikakve koristi. A to su istovremeno svih ovih godina bile i luke za šverc raznih stvari. Zatim pišem o temama privatizacije, i koliko je miliona evra do sada opljačkano u tom procesu. Naravno, bavim se i korupcijom, i ukazujem na činjenicu da to nikako ne bi moglo da se događa, ni u BiH, odakle takođe izvještavam, ni u Srbiji, da svi ti ljudi nemaju korjene na mjestima gdje ne bi smijeli da imaju, a to je u dijelu nekih državnih institucija svih ovih godina”.

Posljedice novinarskog posla

Vladimir Mitrić kaže da nije zadovoljan stepenom zaštite koju je dobio od države, i da je njemu praktično ograničena sloboda kretanja.

Pored toga, zvanični nalazi sudskih vještaka kažu da je Mitrić za 50 procenata onemogućen da normalno živi i radi. To po njegovim riječima dovoljno govori u kakvom ambijentu i sa kakvim posljedicama obavlja svoj posao:

“Bio sam i ostajem pri stanovištu: napada na novinare, pokušaja ubistva i ubistva novinara, u zemljama Jugoistočne i zapadne Evrope nema bez države. I tu je tačka. Dakle, pri tom stavu sam bio i pri tom stavu sam ostao. I mislim da je to suština nerazjašnjenih ubistava naših kolega Dade Vujasinović, Slavka Ćuruvije, i Milana Pantića.

Nama danas u Srbiji i regionu trebaju i hrabri novinari, ali trebaju nam i živi novinari, i novinari koji tokom obavljanja svog posla neće zapasti u teške psihičke i fizičke situacije”.

Manja zaštita u provinciji

Novinarima u manjim sredinama je daleko teže da se bave svojim poslom od kolega u prijestonici, ističe za DW predsjednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) Vukašin Obradović. Oni su izloženi raznim vrstama pritisaka i ugrožavanja bezbjednosti, a sve je to daleko manje pod lupom javnosti. Obradović takođe kaže da se sada prešlo na suptilnije forme pritisaka na novinare i redakcije:

“Na novinare se sada vrši prije svega ekonomski pritisak, i mi smo svjesni da je pitanje finansiranja medija pitanje slobode medija. To je poražavajuće jer direktno proizvodi autocenzuru i cenzuru. Mi na sreću u poslijednje vrijeme nemamo nekih drastičnih slučajeva nekih fizičkih napada na novinare. Ali, to ipak ne znači da je njihova bezbjednost na nekom visokom nivou”.

A šta je bilo poslije?

Novinarima je obezbjeđen status službenih lica, i predviđene kazne za napade na novinare su od godinu dana do sedam godina, ali se to u praksi rijetko dešava, ističe Obradović. Pored toga, i dalje nedostaju neka sistemska rješenja države kako bi se novinarima omogućio nesmetan rad, napominje Obradović:

“NUNS upravo počinje sa radom na jednoj jedinstvenoj bazi podataka. Ona neće sadržati samo činjenice o napadu na novinare već će se baviti i onim što je nakon toga uslijedilo. Karakteristično je naime da se javnost obavijesti u jednom trenutku kada se desi napad na novinare, javnost reaguje, ali poslije toga to padne u zaborav i novinari ostanu na cjedilu. Mi na ovaj način želimo da upoznamo javnost šta se sa tim kasnije dešavalo. Neka preliminarna saznanja nam govore da su procesuiranja i sudski epilozi u tim slučajevima vrlo problematični, i da ne dobijamo zadovoljavajuća rješenja kada su u pitanju slučajevi napada na novinare”.

Autor: Ivica Petrović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić