Srebrenica - "sramota Nizozemske"

Švicarski Neue Zürcher Zeitung (NZZ) u članku pod naslovom "Zakašnjela presuda o Srebrenici" pojašnjava da presuda nizozemskog Vrhovnog suda o tome da je država Nizozemska kriva za smrt trojice Srebreničana u UN-ovoj zaštićenoj zoni, piše da ta presuda ne znači da je Nizozemska kriva za smrt svih ubijenih u srpnju 1995. godine. Ta presuda znači da je nizozemski bataljun trojicu ubijenih u zadanom trenutku protjerao iz UN-ovog kampa ili je odbio izdati im UN-ove propusnice kad su već mnoga izvješća i dokazi ukazivali na sustavno ubijanje, navodi NZZ dodajući da su "nizozemski bataljun i Srebrenica u očima mnogih Nizozemki i Nizozemaca sramota zemlje".

Plave kacige su svoje štićenike predale ubojicama

"Nikad više genocid. U to se zaklinjala međunarodna zajednica nakon holokausta. Onda je 1995. u Europi, u jednoj zaštićenoj zoni Ujedinjenih naroda ipak došlo do genocida. Soldateska bh. Srba je masakrirala 8.000 bh. muslimana - a UN-ovi 'zaštitnici' s plavim kacigama na glavama su samo gledali. Još gore: u nekim slučajevima su svoje štićenike predali ubojicama", komentira Süddeutsche Zeitung (SZ) presudu Vrhovnog suda Nizozemske od petka (6.9.). U komentaru SZ-a se dalje navodi da je ta konačna presuda, donesena nakon jedanaest godina borbe pred sudovima, u biti čast za zemlju, jer se ona tako suočava s odgovornošću.

"Presuda obiteljima doduše ne pruža utjehu, ali zadovoljštinu. Ali ona ipak ima i problematičnu stranu. Spremnost država da pošalju vojnike u UN-ove misije je mala. I ona će još više opasti ako države prema građanskom pravu budu mogle biti pozvane na odgovornost za greške njihovih trupa pod UN-ovim zapovjedništvom u misijama u zemljama, u kojima se vodi građanski rat", komentira SZ.

Dalekosežne posljedice za buduće misije plavih kaciga

S tim u svezi list Tagesspiegel piše da, osim što bi se Nizozemska sada mogla suočiti s brojnim tužbama za plaćanje odštete, presuda Vrhovnog suda u slučaju troje Srebreničana bi mogla imati dalekosežne posljedice za buduće misije plavih kaciga. Tagesspiegel također navodi da su vlade država koje sudjeluju u mirovnim misijama UN-a ionako suzdržane kad je riječ o slanju vojnika u UN-ove mirovne misije te da bi ubuduće mogle biti još manje spremne na to nakon ove presude.

Ovaj list prenosi i da je Nizozemska svoj angažman u UN-ovim mirovnim misijama ionako drastično smanjila. "Nizozemska je ove godine ukupno poslala 44 osobe u jednu od trenutačno 15 mirovnih misija Ujedinjenih naroda. Od toga je 21 policajac, 16 vojnih stručnjaka i sedam vojnika. Podjela rada u UN-u je prilično jasna: siromašne zemlje na raspolaganje stavljaju trupe, bogate zemlje plaćaju. 15 UN-ovih misija koštaju oko sedam milijardi dolara, koje prije svega snose Europska unija i SAD", piše Tagesspiegel, dodajući da su Pakistan, Bangladeš i Indija zemlje koje šalju najviše svojih vojnika u UN-ove mirovne misije.

Autorica: Marina Martinović

Odgovorna urednica: Željka Telišman