Sredozemna unija: Šansa ili izvor raskola u Briselu?

Još 1995. je u Barceloni pokrenuta inicijativa pod nazivom euro-mediteransko partnerstvo. Ova inicijativa se brzo ugasila, a EU sada mora da ponovo razmisli o svojoj politici na Sredozemlju. Francuski predsjednik Sarkozy sada forsira svoju ideju o formiranju Sredozemne unije, što neke države, poput Njemačke, vide kao konkurenciju strukturama EU. Već sada je sigurno da će se 13. jula u Parizu održati susret na vrhu lidera sredozemnih zemalja, a pridružiće im se i lideri Portugala, Mauretanije i Jordana.

Plan o uspostavi brojnih zajedničkih institucija već leži u ladici stola francuskog predsjednika Sarkozyja. Ovaj plan podrazumijeva privrednu i naučnu saradnju, zajedničku strategiju u politici zaštite klime, korištenja energije, zajedničku kontrolu migracije ljudi, te uspostavu fonda ili čak banke za finansiranje zajedničkih projekata.

Strah od rascijepa EU

Za brojne druge članice EU ovi planovi idu isuviše daleko. Češka je već najavila otpor idejama iz Pariza. Njemačka kancelarka Angela Merkel upozorava kao bi ovo pitanje moglo biti povod raskola unutar EU. Ipak, ima i dodirnih tačaka: i Merkelova i Sarkozy se protive članstvu Turske u EU i vladi u Ankari nude privilegovano partnerstvo. Sredozemna unija bi bila idealan okvir za sprovođenje takve ideje. Stoga je Merkelova i podržala neke ideje iz Pariza. "Ne smije se desiti da jedni budu zaduženi za Sredozemlje, drugi za Ukrajinu, da negdje između Njemačke i Francuske ide granica interesnih sfera, te ćemo naposlijetku reći: svako se brine za svoj dio problema.", smatra Merkel.Ona traži da u projekt bude uključena čiotava EU, s čime se u međuvremenu složio i francuski predsjendik Sarkozy: "Zaključili smo da zajednički radimo na prijedlogu uspostave Sredozemne unije, i svi imaju priliku da učestvuju u projektu."

Nepovjerenje i dalje prisutno

I pored toga što su Merkelova i Sarkozy bili optimisti, javlja se otpor. Iz diplomatskih izvora se saznaje da je malo ostalo od njemačko-francuske koordinacije u izradi prijedloga i planova. Čini se da Sarkozy ima namjeru da sprovede vlastiti plan.

Njemačka strahuje da bi se Sredozemna unija mogla razviti u konkurenciju Evropskoj uniji, a nezadovoljstvo izaziva i to što Francuska, kao bivša kolonijalna sila na sjeveru Afrike, želi da ima vodeću ulogu u svemu.

Ostaje da se vidi šta će se izroditi iz ove ideje - oživljavanje inicijative iz Barselone, unija za Sredozemlje, ili Sredozemna unija. Iako se iz Pariza čuju i umjereniji tonovi, recimo iz sjedišta francuskog ministarstva vanjskih poslova, poznato je da predsjednik Sarkozy rado sprovodi do kraja ono što je sebi zacrtao kao cilj, čak i kada za to nema blagoslov EU.