"Sretan put"!

Možda zvuči avanturistički, ali uz malo više slobode, obična vožnja kroz Bosnu i Hercegovinu može prerasti u pravu dramu, koja uključuje česte sačekuše policajaca u sličnim, ipak različitim uniformama, sa različitim tumačenjem propisa, ali istom krajnjom namjerom - doći do novca, što za vlastitu, što za državnu kasu.

Tako se putovanje, zamišljeno da bude spoj uživanja, odmora, kupovine suvenira i drugih vidova zabave, u trenu može pretvoriti u prepirku i ubjeđivanje sa policijskim službenicima, a posjeta familiji ili nekim kulturno-historijskim znamenitostima vrlo lako mogu prerasti u obilazak policijskih stanica i lokalnih sudova, sve zbog brže vožnje, nepropisnog preticanja ili parkiranja, razgovora na mobitel pri vožnji ili pogrešnog skretanja.

Problem, međutim, nastaje kada vam policijski službenik, odnosno prometni policajac ili saobraćajac, traži plaćanje kazne na licu mjesta ili vam privremeno oduzme putne ili saobraćajne isprave koje će vam vratiti tek kada kaznu platite na pošti ili u banci, a uplatnicu predočite policijskoj stanici u kojoj je deponovan vaš dokument.

Zadržavanje putnih isprava nedozvoljeno!

Iako tako nešto nije predviđeno zakonom, čestu praksu privremenog oduzimanja putnih isprava potvrđuje i Milan Salamadija, portparol Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.

“U kontroli puteva policijski službenici zapravo vrše kontrolu o ispunjenosti uslova za učeše u saobraćaju vozača koji su strani državljani i vozila stranih registracija. Osim te kontrole, oni mogu vršiti i kontrolu putne isprave ili druge isprave za prelazak državne granice, odnosno isprave podobne za utvrđivanje identiteta i činjenica u vezi sa kretanjem i boravkom stranaca u Bosni i Hercegovini. Međutim, želimo da naglasimo da, ukoliko okolnosti slučaja ukazuju na mogućnost da bi stranac odlaskom u inostranstvo izbjegao odgovornost za počinjene prekršaje, policijski službenik od te osobe može zahtijevati da preda svoju putnu ili drugu ispravu za prelazak državne granice“, naglašava Salamadija.

O privremenoj predaji putne isprave ili drugog dokumenta, dodaje on, „policijski službenik izdaje potvrdu i ta potvrda biva predata nadležnoj organizacionoj jedinici koja vodi računa o tome da zadržavanje isprave traje do prestanka razloga zbog kojeg je zadržana, to jest plaćanja kazne, i to najduže 24 sata. Također, 24 sata oduzeta putna ili druga isprava će biti, uz prekršajni nalog ili zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka biti predana nadležnom sudu“.

Tako nešto, kako tvrdi Senad Bilić, advokata iz Sarajeva, ipak nije moguće. „Apsolutno nije dozvoljeno oduzimanje i privremeno zadržavanje putnih dozvola stranih državljana“, tvrdi Bilić i pojašnjava: „Policijski službenik ima pravo da izvrši identifikaciju vozača, da uzme podatke na osnovu njegove putne isprave, jer to je jedini validan dokument koji strani državljanin ima, na osnovu kojeg se može izvršiti identifikacija i naravno, vozačku dozvolu. Međutim, nijedan policajac nema pravo da zadrži putnu ispravu, niti da uslovljava plaćanje saobraćajnog prekršaja privremenim oduzimanjem putne isprave“.

Takvih primjera, priznaje, ipak ima puno u Bosni i Hercegovini, ali i u susjednoj Hrvatskoj, „gdje također imaju običaj zaustaviti vozača, te zadržati putnu ili neku drugu ispravu, dok vozač ne uplati kaznu“.

„To je jedna praksa koju je vrlo teško spriječiti, ali niko nema pravo da zadrži putnu ispravu, već ima pravo da vam napiše prekršajni nalog i da vam to uruči“, naglašava Bilić, te stranim državljanima preporučuje „da ne daju pasoš, odnosno da traže da im pasoš bude vraćen nakon završene provjere“.

Moguć i pritvor

Sa policijom, u svakom slučaju, ne treba ulaziti u konflikt, budući da oduzimanje putnih isprava i nije najgora stvar koja vas može snaći. Ako se previše bunite, možete završiti i u zatvoru.

„Ako postoji sumnja da će stranac koji je počinio prekršaj izbjeći odgovornost za taj prekršaj, policijski službenik će počinioca lišiti slobode i odmah, a najkasnije u roku od 12 sati, uz prekršajni nalog ili zahtjev za pokretanje prekršajnog naloga, izvesti pred nadležni sud“, kaže Salamadija.

Napominje da ista pravila, bar što se Republike Srpske tiče, važe, kako za strane državljane tako i za sve građane Bosne i Hercegovine.

Plati pa vozi

Jedno od rješenja koje stranom putniku može pasti na pamet kada ga zaustavi policija je nuđenje novca policijskim službenicima, podmićivanje za oprost kojeg kilometra više od najveće dozvoljene brzine.

Na većini puteva u Bosni i Hercegovini takva praksa je strogo zabranjena i kažnjiva, kako za onoga ko nudi, tako i za onoga ko prima mito.

„Da bi bile izbjegnute bilo kakve špekulacije po tom pitanju, zaustavljeni prekršilac dobija uplatnicu na kojoj treba upisati novčani iznos koji mu uruči policijski službenik sa prekršajnim nalogom... Po uplati u pošti ili banci, uplatnicu mora vratiti policijskom službeniku ili u najbližu policijski stanicu gdje ga uputi policijski službenik, gdje mu je predata putna isprava na čuvanje... kad preda uplatnicu, dobija nazad putnu ispravu“, kaže Milan Salamadija i naglašava: „Nema davanja gotovine“.

Ako mislite nešto brže voziti i rizikovati da vas policija zaustavi, u nekim slučajevima ipak ne bi bilo loše imati i nešto gotovine. Naime, policija na jugu zemlje, u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, gdje su ceste nešto zakrčenije zbog prometa prema Jadranskoj obali, kazne naplaćuje na licu mjesta.

„Kazne možemo naplatiti samo na licu mjesta, a većina vozača neće na to da pristanu. Tvrde da kod sebe nemaju novca ili traže da plate bankovnom karticom, a što policajci na terenu nisu u mogućnosti uraditi“, tvrdi Ljudevit Marić iz Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona.

To obrazlaže činjenicom da su vozači koji nemaju prebivalište u Bosni i Hercegovini nedostupni nakon odlaska iz zemlje. „Naime, policijske agencije Bosne i Hercegovine ne mogu im slati naloge na adrese u inozemstvo, budući da nemamo sustav poput onoga koji ima Europska unija ili zemlje Schengena“.

Problem je, navodi Marić, u činjenici da nisu uvezani sistemi saobraćajne i granične policije. Da jesu, saobraćajna policija ne bi morala „progoniti“ strane državljane zbog neplaćenih prekršaja, već tek zabilježiti slučaj, a počinitelju granična policija ne bi dozvolila da napusti zemlju sve dok ne plati kaznu.

Nepostojanje takvog sistema državu itekako košta, jer naplati tek nešto manje od 10 posto prekršaja koje počine strani vozači, dok milioni konvertibilnih maraka, prema statističkim podacima, ostaju nenaplaćeni.

Osim što vas može kazniti za prekršaje u saobraćaju, policijski službenici često se dodatno potrude da vam naprave još više problema i troškova, jednostavnim uvidom u sadržaj vašeg prtljažnika. Stoga je, kako upozorava najveća Auto-moto agencija u državi - BIHAMK, svakako poželjno da osim prtljaga obavezno imate i kutiju prve pomoći, sigurnosni trokut, reflektirajući prsluk i, ukoliko vam je auto na plinski pogon, aparat za gašenje požara. Premda su to obavezne stvari, uporniji policajci mogu vas pitati i za set rezervnih sijalica, sajli za vuču ili rezervni točak.

Obavezna prijava boravka

Sa problemima se, ukoliko niste upoznati sa zakonima Bosne i Hercegovine, možete susresti i pri ulasku ili izlasku iz nje. Prema važećim zakonima, granični službenici vam pri ulasku mogu tražiti da predočite gotovinu ili kartice na kojima biste trebali imati najmanje 150 konvertibilnih maraka (75 eura) po danu boravka u zemlji. Pri izlasku iz zemlje mogli bi vam pak tražiti prijavu boravka i praviti vam probleme ukoliko istu nemate.

Ipak nije sve tako crno. Bitno je pridržavati se zakona i saobraćajnih propisa, baš kao što to radite i u zemlji iz koje dolazite. Često se, kako kaže sarajevski advokat Bilić, radi samo o tehničkim stvarima zbog kojih ne biste sebi trebali komplicirati putovanje i pokvariti odmor.